Kanjon Drine medju najdubljim u Evropi

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Putovanja

Kanjon Drine među najdubljim u Evropi

Izvor MONDO/Srna
Izvor MONDO/Srna

Od ukupne dužine Drine od 350 kilometara, četvrtina se odnosi na kanjonski dio, što je veliki procenat. Njena voda je čista i u nekim dijelovima se može i piti. To bi trebalo zaštiti strogim zakonima, smatra profesor Ilić

Izvor: Srna

Kanjon Drine, dubok i do 1.000 metara, među najdubljim je u Evropi, odmah iza kanjona Tare koji je najdublji.

"Kanjon Drine, Žepa, Stari Brod, gdje se gradi istorijski kompleks posvećen Drugom svjetskom ratu, predstavljaju budućnost i za aktivnost ljudi i za privredu tog kraja", priča Srni profesor geografije u Srednjoškolskom centru "Milorad Vlačić" u Vlasenici Dragan Ilić.

Ovaj vrsni poznavalac prirode, planinar, ali i profesor čiji se učenici kite medaljama na geografskim olimpijadama, smatra da su mogućnosti ogromne, i to za rafting, za turističke centre na obali Drine i za izgradnju smještajnih kapaciteta.

"Mi smo se u jednom periodu bili okrenuli čistom preživljavanju. Sada je trend da se osniva sve više planinarskih i ribolovnih društava, turističkih organizacija. U pojedinim mjestima sada forsiraju izgradnju malih turističkih centara i na Drini", ističe Ilić.

KANJON OD ČIJE LJEPOTE ZASTAJE DAH

Drina spada u kategorije voda koje su čiste i u nekim dijelovima ta voda se može i piti. U Drinu se uliva mnogo tokova, kao što je Žepa, Lim i neki drugi.

Poseban estetski doživljaj za posmatrača na mjestima gdje ne postoji kanjon i gdje nisu jezera je karakteristična zelena boja koju rijeka ima.

Od ukupne dužine Drine od 350 kilometara, četvrtina se odnosi na kanjonski dio, što je veliki procenat.

Drina, kanjon Izvor: Srna



"Kod drugih rijeka imamo kanjone mjestimično, ali ovdje imamo blizu 100 kilometara kanjonske doline. U srednjem toku je najveći kanjonski dio Drine, gdje njegova dubina iznosi i do 1.000 metara, što ga svrstava među najdublje u Evropi, odmah iza kanjona Tare", objašnjava Ilić.

Ovaj kanjon je nastao u mlađem kenozoiku prije 60.000.000 godina. Nekada je na tom području bilo more, a kada su počeli tektonski pokreti u vidu podizanja planinskih sistema, kod nas naročito Dinarida, paralelno je trajalo i usijecanje kanjona u te planine.

Drina je, usijecajući se gdje je kanjon najdublji, prepolovila jedan planinski sistem, tako da je od jedne planine napravila dvije - Javor i Taru.

"Ona je prosjekla kanjon na mjestu gdje je, s jedne strane, planina Tara, a s druge planina Javor, koji su nekada činili jedan planinski sistem. Danas ima i smisla to što je Nacionalni park formiran sa naše strane Drine, a paralelno sa suprotne strane se nalazi Nacionalni park `Tara` i imaju dosta zajedničkih osobina, i to ne samo reljefnih, nego i biogeografskih. Tara je, na primjer, poznata po Pančićevoj omorici, a malo ljudi zna u našim krajevima da Pančićeva omorika raste i na planini Javor, sa naše strane", kaže profesor Ilić.

GOTOVO DA NEMA ZEMLJE SA OVAKO OČUVANOM PRIRODNOM SREDINOM

"Na pojedinim mjestima, na klisovima rijeke Drine, rastu biljke koje ne rastu nigdje više. Odgovara im i to što donosi rijeka, svježinu i vlagu, odgovara im ekspozicija i izdvojenost od čovjeka i njegovog uticaja.

Antropogeni uticaj danas je potpuno uništio biljni omotač, koji je nekada postojao, tako da se na tim skrovitim mjestima u okviru kanjona ostale biljke koje ne trpe zagađenje i kojima odgovara i potpuno čista životna sredina", ističe profesor Ilić.

Na pojedinim dijelovima kanjona zadržale su se i šume prašumskog tipa, što je rijetkost u Evropi. Ilić navodi da postoje države sa velikim šumskim pokrivačima, ali sa tako očuvanom prirodnom sredinom skoro da i nema.

"Imamo prašumu na Tari, ali i u kanjonu Sutjeske, koji gravitira prema kanjonu Drine, pa djelimično i u samom kanjonu Drine imamo prašume koje su danas zaštićena područja i vjerovatno će ljudi povesti računa o njima", objašnjava Ilić.

Biljni pokrivač, kao uslov da bi uopšte preživjeli, a potom i izolovanost tog prostora omogućili su i opstanak pojedinih životinjskih vrsta, kao što je mrki medvjed ili divokoza.

Staništa medvjeda sa strane Srbije je područje Tare, a sa lijeve obale Drine je dio iznad starog grada Klotijevac, koji je potpuno izdvojen i zaštićen od uljeza.

NA RAZMEĐU CIVILIZACIJA

U stručnim krugovima postoji analogija da kanjoni i klisure Balkana nisu samo bili "zbjegovi" biljaka i životinja u ekstremnim uslovima tokom istorije, već i prostori za očuvanje kulturne baštine i pismenosti balkanskih naroda u manastirima, koji su građeni na tim mjestima.

U više vijekova dugom istorijskom periodu, na razmeđu civilizacija, kao što je to bilo ovo područje, i migracija sa istoka prema zapadu, odnosno sa juga prema sjeveru, da bi se očuvale neke kulturne vrijednosti ljudi su svoje kulturno- istorijske i religijske spomenike pravili u teško dostupnim mjestima.

"To su radili da bi se sačuvali i od očiju osvajača i njihovih namjera da unište te vrijednosti. To je pravilo postojalo i u dolini Drine i dolini drugih rijeka, njenih pritoka, gdje se nalaze najpoznatiji kulturno-istorijski spomenici i ostaci starih civilizacija, čak iz rimskog perioda. Najnovije je otkriće u okolini Skelana, a poznati su i manastiri kao što je Dobrun u kanjonu Rzava i drugi", rekao je Ilić.

POTREBAN ZAKON ZA ZAŠTITU DRINE

U valorizaciji potencijala koje za razvoj turizma pruža rijeka Drina i njen kanjon, nikako se ne bi smjelo izgubiti iz vida obaveza da se taj prirodni rezervat, neprocjenjive vrijednosti, zaštiti od štetnih uticaja ljudi, zagađenja i neprimjerog eksploatisanja biljnih i životinjskih resursa.

"Imamo danas veliki problem u kanjonu Drine, gdje su smještena i najveća jezera. Često prolazeći pored tih jezera vidimo i gomile otpadaka koji se sakupljaju, a posljedica su deponija koje se nalaze na obali Drine. Čak su te deponije stvorene i na obalama njenih pritoka. Poznat mi je slučaj rijeke Drinjače gdje se većina gradskog otpada usmjerava prema rijeci", tvrdi profesor Ilić.

On smatra da treba usvojiti strogu zakonsku regulativu koja bi to ustanovila i zabranila takvo ponašanje.

"Rijeka predstavlja osnovu života na različite načine, i za budućnost mora da se sačuva", rekao je Srni profesor geografije iz Vlasenice Dragan Ilić.

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA

loader