Selekciona komisija američke nagrade "Zlatni globus" objavila je zvanično na svom portalu analitički tekst o filmu "Dara iz Jasenovca" u kojem se ističe da je riječ o priči iz jednog od najvećih logora za istrebljenje za koji je u svijetu malo ko čuo.
"Većina priča iz Drugog svjetskog rata ispričana je iz perspektive žrtava na osnovu istinitih svjedočanstava, ali rijetko vidimo priču djeteta iz koncentracionog logora za koji je rijetko ko čuo, a Jasenovac je bio jedan od najvećih", piše na portalu na početku prikaza filma "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Gage Antonijevića.
Prikazivanje Antonijevićevog filma počeće u bioskopima širom SAD početkom februara, a pored trke za "Zlatni globus", predstavljaće Srbiju i u trci za 93. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke – "Oskar", u kategoriji za najbolji međunarodni film.
Tekst na portalu goldenglobes.com bavi se istorijskom pozadinom priče ovog filma. Uz razumijevanje za srpske žrtve, u njemu se navodi da je o Jasenovcu, iako je bio jedan od najvećih logora za istrebljenje, u svijetu malo ko čuo.
"Ovim mjestom upravljao je vladajući ustaški režim, Hrvatski revolucionarni pokret, kako su se sami nazivali. Oni su bili ultranacionalistička, fašistička i teroristička grupa koja je obavljala prljave poslove hrvatske vlade, nakon što su Hrvati sklopili pakt sa Hitlerom, brutalno ubijajući i mučeći više Srba, Jevreja i Roma nego u većini drugih koncentracionih logora", navodi se na portalu.
Potresna istorijska saga "Dara iz Jasenovca" na jedinstven način opisuje borbu, hrabrost i stradanja srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata iz perspektive desetogodišnje djevojčice Dare, prenio je "Sputnjik".
Ovu tragičnu priču, napisanu na osnovu istinitih događaja i svjedočenja žrtava rata, gledaoci iz Čikaga, Dalasa, Hjustona, Atlante, Feniksa i drugih većih gradova imaće priliku da pogledaju od 5. februara, a nešto kasnije film će se prikazivati i u Filadelfiji, Detroitu, Indianapolisu, Orlandu, Klivlendu i brojnim drugim metropolama širom SAD.
Film, koji su podržali Vlada Republike Srbije i Filmski centar Srbije, govori o porodici razorenoj smrću i razdvajanjem, od koje ostaju samo desetogodišnja Dara i njen dvogodišnji brat Budo. Dara preuzima na sebe misiju da zaštiti i spasi svog malog brata.
"Reditelj se ne libi da prikaže zločine koji su počinjeni, kao i da skrene pažnju na podatak da su Nijemci tražili od komandanta logora da `očisti` lokalno stanovništvo od Jevreja i Roma, ali ne i od Srba. Na to im je ustaški komandant logora odgovorio da Srbi /i Sloveni uopšte/ potpadaju pod nacističku kategoriju `niže rase`", ističe se na portalu.
"Ovo je prvi igrani film koji razotkriva strahote Jasenovca i rasvetljava besmislene zločine počinjene na štetu stotina hiljada žrtava, od kojih su mnoga bila deca. I dok film otkriva ove tragedije, na kraju priča priču o preživljavanju i otpornosti, o snazi, hrabrosti i istrajnosti", kaže reditelj Antonijević.
On je ranije za "Sputnjik" istakao da je najvažnije da se priča o tom zlu ispriča konačno i da se ti krici jasenovačkih žrtava koji su 75 godina gušeni čuju što dalje.
Za glumca Igora Đorđevića građenje lika ustaše Ante Vrbana je bilo teško i potresno.
"Smatram da je film `Dara iz Jasenovca` nastao kao uzvišena i ljudska potreba za sećanjem na mnoge žrtve jednog ludila, ispričan narativom pažljivo biranim i režiranim", rekao je Đorđević.
NJegov kolega Marko Janketić igra zloglasnog komandanta logora Jasenovac Maksa Luburića.
"Nemam scenu u kojoj ubijam. Ja dajem naređenja koja drugi izvršavaju. Sećam se da su statisti, Romi koji su svirali, igrali i glumili logoraše, bili zabezeknuti onim što su videli, a to je gluma. Zamislite kako je to izgledalo u stvarnosti", rekao je Janketić.
(Srna)