Tradicionalno jelo, proja, zauzelo je mjesto na listi 50 najboljih hljebova na svijetu!
Srpska kuhinja može da se pohvali brojnim specijalitetima, a naše mame i bake zaslužne su za čuvanje tradicije koja se prenosila s koljena na koljeno. U teškim vremenima, hrana nije izgledala ni približno kao danas, bila je siromašnija, ali i zdravija. Jedna od čuvenih namirnica koja je karakteristična za naše podneblje jeste proja.
Proja je jelo koje ima veliki istorijski značaj za srpski narod. U siromašnijim kućama, proja se jela i kao glavni obrok, dok se danas služi kao predjelo ili meze. Nakon toliko godina, proja se našla se na listi 50 najboljih hljebova na svijetu po ocjeni američke televizijske mreže Si-En-En, gdje se navodi da je riječ o vrsti kukurznog hljeba koji se služi topao, direktno iz furune, kao neizostavni pratilac gulaša, ali i drugih tradicionalnih jela, piše RTS. Vodenicu je imalo svako selo koje je bilo u blizini rijeke u kojoj se pravilo brašno od autohtonih sorti kukuruza. Zahvaljujući tome mi danas imamo proju.
"Da bi bilo dobro i kvalitetno brašno prije svega mora biti kvalitet zrna žita, da bude domaći kukuruz, da bude prvenstveno suv, da bi se mogla napraviti dobra i kvalitetna proja", kaže Kosa Jovanović, iz Likodre.
Recept za proju sadrži i mlaku vodu, kišičicu soli i mast. Nakon što tijesto prođe kroz vrijedne ruke domaćice peče su u furuni na drva, a služi uz širok spektar tradicionalnih jela od kajmaka i čvaraka do gulaša.
"Proja spremljena po starom domaćem receptu naših baka, u ova moderna vremena proja je postala prava gurmanska poslastica, na trpezama je postala nezamjenljiva. Danas proja uživa status zdrave domaće hrane", ističe Radmila Vasiljević, iz Krupnja.
Proja se nekada smatrala obrokom koji su jeli ljudi slabijeg imovnog stanja, a danas je na trpezama delikates. Da je za Srbe više od običnog jela svjedoče i etnolozi. U nekim krajeva Srbije ona je neizostavni dio prazničnih rituala.
"Najinteresantniji običaj vezan za to dešava se na Mali Božić odnosno Srpsku novu godinu, česnica koja se priprema za taj dan je zapravo proja ona može imati i različite nazive, osim naziva česnica može se nazivati vasilica ili oračica, i ukrašava se na različite načine", navodi Ana Čugorović, etnolog.
BONUS VIDEO:
(RTS/MONDO)