Gubitak posla, besparica, depresija, bolest... neki su od razloga što stanovnici Banjaluke traže pomoć psihologa ili psihijatra.
Samo tokom prošlog mjeseca za pomoć i savjet obratilo se 1.262 osobe, rekla je za "Glas Srpske" specijalista dječije psihijatrije i načelnik Centra za mentalno zdravlje Ranka Kalinić.
"Mnogi se odluče za ljekara tek onda kada više ne mogu da trpe bolest i kada im život postane nepodnošljiv. Profesionalnu pomoć i podršku traže i kada ih neki od članova porodice primora na to. U posljednje dvije godine ima sve više onih koji samoinicijativno dolaze u naš centar, jer prepoznaju da nešto nije u redu sa njihovim mentalnim zdravljem", naglasila je Kalinićeva.
Prema njenim riječima, povećan je i broj onih koji razgovor sa psihologom ili psihijatrom posmatraju kao jedan vid "pražnjenja", ali to ne mora značiti da imaju neki problem već neke druge poteškoće koji nisu u domenu njihovog djelovanja.
"Najčešći pacijenti su u dobu od 35 do 40, kao i starija lica od 50 do 60 godina koja su ostala bez posla i koja su sklona bolestima. U našem društvu i te kako su prisutne predrasude prema licima sa mentalnim poremećajima, jer danas je laške priznati da imaš karcinom nego da si depresivan. Najčešći razlog izdvajanja tih osoba je to što pojedinci imaju nerealan strah od mentalnog poremećaja, a taj strah proizlazi iz nedovoljne informisanosti i zdravstvene prosvijećenosti", pojasnila je Kalinićeva.
Još je kazala da je sve češća zloupotreba lijekova za ove zdravstvene poteškoće, jer ih mnogi miješaju sa alkoholom što može da ima kobne posljedice.
"Rjeđi su slučajevi da se medikamenti konzumiraju sa opijatima, jer su oni samo po sebi jaki", dodala je Kalinićeva.
Banjalučanka Branka Marjanović je rekla da ponekad, kada proživljava neku stresnu i napetu situaciju, uzme "na svoju ruku" antidepresiv.
"Stres na poslu i kod kuće me 'natjera' da popijem tabletu za smirenje, mada to često ne praktikujem, jer znam da može izazvati zavisnost. Međutim, iz predrasuda i straha još nisam potražila pomoć psihoterapeuta", istakla je Marjanovićeva.
Kalinićeva ističe da različiti mentalni poremećaji nisu zaobišli ni djecu i tinejdžere te je tako nedavno u Centru za mentalno zdravlje pomoć našlo i dvogodišnje dijete.
"Naše društvo ništa nije depresivnije u odnosu na ona iz regiona, ali alarmantan je podatak da se bensedini i različiti anksiolitici koriste skoro kao andoli", rekla je Kalinićeva.
(MONDO)