Deformacija stopala, bolest savremenog doba, pogađa oko 25 odsto stanovnika. Ulošci samo ublažavaju tegobe, jedino uspješno liječenje je operacija.
Od posljedica deformacije stopala pati više od 25 odsto populacije razvijenog svijeta, a kod žena je bolest deset puta češća nego kod muškaraca. Deformacija stopala ima znatno naglašeniju estetsku dimenziju, a jedino uspješno liječenje je operativni zahvat. Učestalost pojave čukljeva povećava se savremenim načinom života: od nošenja tijesne obuće do hodanja po ravnim i tvrdim podlogama.
Za nastanak deformiteta važan je i nasljedni faktor, a najčešće je udružena sa spuštenim prednjim svodom stopala. Dr Milan Ivanović, ortoped u Kliničko-bolničkom centru "Zvjezdara", kaže da ljudi ne znaju da taj, na prvi pogled mali, deformitet na njihovim stopalima može narušiti zdravlje cijelog tijela.
"To je deformitet koji se javlja na zglobu palca, na mjestu prve donožne kosti sa samim palcem. Osnovni uzrok su ravna stopala. Ljudi postaju svjesni da se nešto dešava tek kada vide da se koža mijenja i da se prsti ukrštaju. Mali broj ljudi dođe u ranoj fazi, kada pomisle da imaju predispozicije za ovaj deformitet", kaže za "Novosti" ortoped.
Tačke oslonca tijela se mijenjaju kada se na stopalu pojavi čukalj. Tada se linija gravitacije pomjera i umjesto zgloba koljena, opterećenje prima hrskavičava površina, a i na kuku sila pritiska "pogrešno" mjesto. Pošto te tačke nisu predodređene da prime težinu tijela, opterećuje se četvrti kičmeni pršljen i zbog toga se javlja artroza. To je veoma često degenerativno oboljenje hrskavice, a stradaju kuk, koljeno, skočni zglob i kičma.
Liječenje ovog deformiteta je različito u pojedinim fazama. Pravi čukljevi ne mogu da se saniraju pomagalima, ali tegobe mogu da se ublaže. Prvo se urade snimci i pacijentu se prepišu odgovarajući ulošci. Ortopedi ističu da je obavezno da se oni uzmu po gipsanom otisku.
"Ranije niste mogli da dobijete uložak bez toga, a danas ih ljudi nerijetko sami biraju i griješe. Ulošci služe da podignu svod stopala. Neminovno sve vodi ka operaciji i treba je uraditi što ranije. Postoji veliki broj operacija, a nijedna ne daje baš potpuno željen rezultat. Neke zahtijevaju dugotrajniji oporavak, a ne dovode do pojave recidiva", kaže dr Ivanović.
Istraživanje koje je sproveo "Dr Šol" pokazalo je da tek svaka druga osoba vjeruje da su stopala značajna za zdravlje i drugih dijelova tijela, da 68 odsto ljudi razmišlja o higijeni stopala, a 58 odsto smatra da umije da o njima vodi brigu. Iako to važi i za odrasle, jer se tokom života neprestano sve mijenja (težina, spretnost, snaga mišića i vezivnog tkiva) i utiče i na stopala, detaljan pregled, baropodometrija, rijetko se radi, čak i kod djece. Ljudi kao da ne znaju da na taj način mogu da preduprijede probleme - iako je anketa pokazala da se čak 57 odsto ispitanih užasava bolova u stopalima!
I ortopedi i dermatolozi ističu koliko je važno nositi dobru i udobnu obuću. To, između ostalog, znači da treba izbjegavati cipele koje podstiču znojenje, odnosno sprečavaju isparavanje vlage, kao i cipele koje deformišu i stopalo i ljudski hod. Ranije je postojalo mišljenje da je najbolja cipela za žene sa štiklom od tri do četiri santimetra, sa kožnim đonom i čvrstom petom. Danas u radnjama ima sve manje takve obuće, jer se najčešće nude cipele sa platformama, a potpetice su i više od 10 santimetara.
Ali, tu stručnjaci gotovo nemoćno dižu ruke. Ako je u modi tipična nezdrava obuća, kao što su plastične nanule, šimike i visoke potpetice - male su šanse da će njihova upozorenja neko čuti.
Da bi se izbjegla pojava čukljeva, treba jačati muskulaturu stopala. Dizati se na prste, hodati na petama, prste raširiti i podići prema gore ili gurati prema dole, hodati na prstima, nabirati komad tkanine prstima nogu...
Vježbe se mogu raditi i na plaži, a doktori predlažu osobama koje imaju ove tegobe da prstima nogu uhvate kamenčiće, papir ili krpu i da tako hodaju i da što više idu bosi po neravnom terenu ili pijesku. Vježbe izvoditi najmanje 10-20 puta, dva-tri puta dnevno.Ova bolest ima svoj progresivni tok, prvo se pojavi izbočina - čukalj, a vremenom netretiranjem i "zapuštanjem" dolazi do pomjeranja palca i gubi se prostor za prste i oni "kreću" jedni preko drugih.
Na zapostavljena stopala svašta se "lijepi": bradavice za koje ljudi često misle da su žuljevi pa ih sami liječe, gljivice, bakterije koje će naći utočište i pored dobrih higijenskih navika ako, na primjer, nokti nisu isječeni kako treba. Mogući su, naravno, i razni drugi poremećaji, poput kontaktnog dermatitisa i psorijaze.
U svakom slučaju, važno je da se ljudi ne liječe sami, već da se obrate ljekaru, koji će znati da li je nešto žulj ili bradavica, testovima odrediti da li je problem bakterijski, gljivični ili alergijski i dati ispravnu terapiju.
(MONDO)