Evo nekoliko savjeta kako da odreagujete ako ste imali "bliski susret" sa krpeljima, pčelama, paucima, buvama...
Prednosti provođenja slobodnog vremena u prirodi, na svježem vazduhu su višestruke. Vožnja bicikla ili rolera, razne igre u parku, šetnja, trčanje, skakanje po livadi ili penjanje uz brdašca - doprinjeće fizičkom razvoju djeteta. Sa druge strane, sa toplim vremenom, izletišta i zelene površine postaju staništa insekata, koji tu mogu da budu prisutni u velikom broju i boravak u prirodi učine neprijatnim.
Evo kako bi trebalo postupiti ukoliko je došlo do ujeda sljedećih insekata:
Krpelja
Poželjno je krpelja izvaditi u roku od 24 sata, ali je važno:
- Ne tretirati ga nikakvim hemijskim sredstvima (etar, alkohol, benzin, vazelin, petrolej), što bi izazvalo povraćanje želudačnog sadržaja krpelja, u kome se nalazi rikecija, izazivač Lajmske bolesti - koja može da se lako utrlja u kožu kroz oštećenja nastala pokušajima da se oštrim predmetom rilica izvadi iz kože
- Najbolje je otići u zdravstvenu ustanovu, gdje će zdravstveno osoblje sterilnim instrumentima i stručno izvaditi krpelja u cjelosti i obraditi mjesto intervencije
- Ako sami pokušavate da izvadite krpelja važno je da ga izvadite u cjelosti, to jest da ga ne gnječite, ne bušite, ne cijedite, ne uvrćete i komadate. Naravno, preporuka je da, iako ste ga sami uklonili, ipak posjetite ljekara.
Pčele
Ako se radi o ujedu pčele, ne treba vaditi žaoku pincetom ili hvatanjem između noktiju, jer će se tako ostatak otrova istisnuti iz žaoke u kožu. Žaoku, praktično, treba sljuštiti tupom stranom noža ili noktom. Posebno je opasan ubod u unutrašnjost usne duplje, kada može da dođe do opstrukcije puteva za disanje. Prva pomoć je sisanje kockica leda, a treba odmah krenuti ka ljekaru, piše Yumama.com
Pauka
Pauk koji je na našem podneblju najopasniji je crna udovica, a često mjesto ujeda je područje polnih organa - gdje ženka ubrizga jak otrov, koji djeluje na nervni sistem, pa je neophodno transportovanje do zdravstvene ustanove.
Buve
Buve su beskrilni insekti, dugački manje od dva milimetra, koji preskaču razdaljine mnogo puta veće od svoje tjelesne dužine. Larve žive u pukotinama prljavih podova i na mjestima gdje se hrane otpacima koji trule, a kada odrastu - napadaju različite vrste toplokrvnih kičmenjaka: pse, mačke, kokoške, glodare i druge. Obično djeca dođu u dodir sa buvama prilikom boravka na selu, gdje ima životinja.
Buve sišu krv domaćina i na mjestu uboda ostavljaju blagu oteklinu sa ubodnom tačkom na sredini, nakon čega se javlja svrab. Pljuvačka buva kod nekoga izaziva alergijsku reakciju.
Po povratku kući iz prirode, obavezno treba provjeriti da li ima buva sa unutrašnje strane odjeće. Ukoliko dođe do ujeda buve, mjesto ujeda treba hladiti i koristiti preparate za ublažavanje svraba (puder, mlijeko). U slučaju većih tegoba koriste se kortikosteroidne masti. Ako se češanjem koža ošteti i inficira, koriste se antibiotske masti.
(MONDO)