Kada ste posednji put dobrovoljno dali krv?
Vjerujemo da će vas, ukoliko ste zdravstveno sposobni, naredni tekst motivisati da to učinite koliko danas.
Prva asocijacija na dobrovoljno davanje krvi je humani gest kojim nekome možemo da spasemo život. Uprkos toj plemenitoj misiji mnogima je davanje krvi prilična nepoznanica.
Ovo su neka od najčešće postavljanih pitanja:
Kakve uslove treba da ispunjavam da bih dao krv?
Davalac krvi može da bude svaka zdrava osoba starosti od 18 do 65 godina za koju je ljekarskim pregledom utvrđeno da je: teža od 50 kg, tjelesne temperature manje do 370C, pulsa između 50 - 100/min, krvnog pritiska: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa, urednog nalaza nad plućima i srcem, ždrijelo bez upale, bez uvećanih limfnih žljezda vrata i pazuha, jetre i slezine, hemoglobina iznad (za muškarce) odnosno 125 g/L (za žene).
Koliko često mogu da dajem krv?
Interval između davanja krvi je tri mjeseca za muškarce i četiri mjeseca za žene. Organizam vrlo brzo nadoknadi izgubljenu količinu krvi. Za 48 sati se nadoknadi plazma, leukociti za nekoliko sati, za tri do pet dana trombociti, za četiri nedjelje eritrociti, a za oko osam nedjelja i sadržaj gvožđa u eritrocitima. Adekvatnom ishranom, vrijednost hemoglobina se vrati na prijeđašnju vrijednost za oko osam nedjelja.
Kako da se pripremim?
Preporučuje se da prije davanja krvi osoba bude odmorna, da je prethodne noći spavala dovoljno, da je uzela lagani obrok i izvjesnu količinu tečnosti - najbolje četiri čaše vode sat - dva prije davanja krvi.
Nakon davanaj krvi zavoj na pregibu lakta ne treba skidati sljedeća dva sata. Tog dana treba da se unosi tečnosti nešto više nego uobičajeno (za tri, četiri čaše vode). Treba izbjegavati teži fizički rad ili vježbe kao što su podizanje tereta, bildovanje, guranje teških predmeta, najmanje četiri sata poslije davanja krvi. Izbjegavati žurbu, pušenje bar dva sata, alkohol bar osam sati, dugotrajno stajanje, pregrijane prostorije...
Da li mogu da se jave neželjene reakcije?
Dobrovoljno davanje krvi ne stvara naviku u smislu zavisnosti, niti se na ovaj način može dobiti neka zarazna bolest s obzirom da je pribor za uzimanje krvi sterilan i za jednokratnu upotrebu.
Davanje krvi je apsolutno bezbjedno za davaoca jer svaka zdrava osoba ima rezervu krvi koja nije neophodna za normalno funkcionisanje organizma i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Količina darovane jedinice krvi predstavlja samo dio rezerve krvi (oko 10%) koja ne može da ugrozi zdravlje niti umanji sposobnost za normalne životne aktivnosti davaoca. Veoma rijetko se mogu javiti neželjene reakcije od kojih je vrijedno pomenuti pojavu modrica ili osjećaj slabosti.
Video prilog na ovu temu pogledajte OVDJE!
(MONDO)