Iznenadna smrt česta je pojava i kod mladih, a samo u Americi godišnje odnese stotine hiljada života.
Stručnjaci objašnjavaju da srčana smrt nastaje iznenada, u roku do sat vremena od pojave simptoma.
Šef Neurokardiološke laboratorije KBC Bežanijska kosa iz Beograda Branislav Milovanović kaže da uzrok mogu biti urođene anomalije srca koje nisu dijagnostikovane na vrijeme, ali i akutne infekcije entero virusima.
"Uzrok iznenadne smrti mogu biti i akutne infekcije virusima koji mogu da dovedu do zapaljenja srčanog mišića. Kao posljedica zapaljenja srčanog mišića, dolazi do poremećaja srčanog ritma. Osoba koja se bavi sportom, a ne zna da ima zapaljenje srčanog mišića u velikom je riziku", naglašava Milovanović.
On dodaje da su najčešći virusi koji izazivaju zapaljenje srčanog mišića entero virusi - koksaki virus, Epštajn Barov virus, hlamidija i mikoplazma pneumoni. Infekcija ovim virusima često prolazi neprimjetno, sa stomačnim tegobama na koje pacijent i ne obraća pažnju, a mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija na srcu.
Svaki sportista, naglašava Milovanović, mora bar jednom godišnje da uradi kompletnu kardiološku dijagnostiku, a za to, kako kaže, nisu dovoljne samo "slušalice i EKG".
"Kardiološka dijagnostika uključuje ultrazvuk, holter EKG i holter pritiska. Ukoliko sportista ima zdravstvene poteškoće, ukoliko se više zamara, ako izgubi svijest, mora da uradi virusološke analize i kardiološku dijagnostiku", naglašava Milovanović.
On kaže da su i ljekari u izvesnoj mjeri neinformisani i da je najveća greška ukoliko se pacijentu koji se javi sa problemom gubitka svijesti kaže "nije vam ništa, možda ste malo umorni ili nervozni", naglašavajući da svaki gubitak svijesti treba ozbiljno shvatiti i pacijenta poslati kod neurologa i kardiologa.
"Do gubitka svijesti može da dođe zbog neuroloških razloga ili zbog krvarenja u centralnom nervnom sistemu, epilepsije, tumora, a može da bude i posljedica srčane aritmije. Uzrok može biti i bezazlen - kao što je pad srčanog pritiska, ali obavezno treba uraditi kompletne analize", objašnjava Milovanović.
On kaže da svjetski kardiolozi decenijama pokušavaju da odgonetnu ko su osobe sa većim rizikom od iznenadne smrti i da se došlo do saznanja da su to osobe koje su pod stalnim stresom - menadžeri, novinari, sportisti.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)