Na prvom Kongresu o debljini Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem, koji se danas i sutra održava u Tuzli, izneseni su zabrinjavajući podaci o broju bh. populacije sa povećanom tjelesnom težinom.
Stručnjaci iz različitih medicinskih oblasti naveli su da se epidemija debljine, koja zahvata zemlje u razvoju, takođe širi i Bosnom i Hercegovinom.
˝Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice i, nažalost, BiH slijedi taj nepopularni trend, koji uzrokuje brojne kardiovaskularne probleme, karcinom, dijabetes i druge bolesti čije liječenje mnogo košta zdravstvo. Zabrinjavajući su podaci da je primjetan veliki broj pretile djece i omladine, pa od rođenja do pete godine života višak tjelesne težine ima 17 posto djece, dok je za školski uzrast taj postotak 20˝, rekao je dr. Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Fuad Pašić, predsjednik Udruženja za debljinu BiH i doktor u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, koji vrši barijatrijske zahvate, pomoću kojih gojazne osobe uspijevaju smanjiti težinu, iz iskustva hirurga naglašava da operacija nije uvijek neophodna.
˝Proteklih godina operisali smo 30 osoba, dok i naredne semice imamo pacijente kojima ćemo uraditi zahvat. Po broju odraslih osoba sa viškom kilograma BiH je među pet nacija u Evropi, a među prve tri nacije kada je u pitanju adolescentna pretilost˝, naveo je doktor Pašić, dodajući da više nema dobne granice za operativne zahvate, jer je svaki bolestan čovjek kandidat za operaciju, a debljina je upravo to, bolest.
Nermin Salkić, gastroenterolog iz Tuzle, navodi da bi se trebala podići svijest o preventivnom djelovanju i eventualno uvesti poreze na nezdravu hranu, o čemu se u cijelom svijetu govori.
Sportski doktor Mensur Hadžibeganović u izjavi za Anadoliju rekao je da je svaki pokret važan, te da se navike o zdravoj ishrani usvajaju u porodici.
˝Šetnja je odlična ukoliko se osoba ne bavi sportom. Dobro je što više hodati i to je ono što svi možemo bez škola sporta, bez teretana i časova fizičkog. Roditelji bi djecu trebali podsticati da se što više bave sportom, radi razvoja cjelokupnog organizma, ali ne da ih forsiraju isključivo za jedan sport, npr. da nužno treniraju fudbal ili tenis, jer to majka i otac vole gledati, nego da idu i na atletiku, i na rukomet, i na odbojku, i na plivanje, odnosno da budu sportisti. Sve ide iz djetinjstva, kada se usvajaju navike za cijeli život, a ako je dijete nadareno za neku vrstu sporta, njegov će se talenat uočiti˝, rekao je dr. Hadžibeganović, dodajući da se uz uravnoteženu prehranu i bavljenje sportom mogu prevenirati brojne bolesti.