Svinjska mast, slanina, čvarci... Šta je istina o ovim namirnicama i njihovom dejstvu na zdravlje?
Stiže novembar, mjesec koji tradicionalno donosi klanje svinja i odlaganje mesa u zamrzivač. To su i dani kada "poteku" hiljade kilograma svinjske masti, iza kojih ostaju gomile čvaraka, kada se seljačke pušnice ili industrijska postrojenja za preradu napune mesom za dimljenje i sušenje... Ovo je i period kada se zapitamo za sopstveno zdravlje, makar se na kratko prisjetimo svojih krvnih sudova i pomislimo u kakvom ćemo stanju biti sljedećeg proljeća. Ali, do tada ima vremena a naredni mjeseci svakako mnogima nisu vrijeme za "veliko spremanje" organizma.
Da li je mast zdrava ili štetna?
Ljekari i nutricionisti, ali i stručnjaci drugih profila, odvajkada pokušavaju da objasne uticaj gurmanluka na zdravlje, ali se može reći da o tome nema ujednačenog mišljenja. Upravo svinjska mast jedna je od prerađevina oko kojih stručnjaci nikako da se usaglase.
Prethodnih decenija, savjetovano nam je da izbjegavamo ovaj životinjski proizvod i da je svako kupovno ulje "zdravije" od masti, odnosno manje štetno za organizam. Ali prije nekoliko godina, jedno britansko istraživanje pokazalo je da masnoća i proteini nisu toliko pogubni po srce, koliko ugljeni hidrati.
"Upotreba svinjske masti u ishrani je potpuno opravdana. I sama je koristim, a preporučujem je i svojim pacijentima," rekla je nutricionistkinja Milka Raičević i dodala da je mast zdrava jer, kao i sve masti životinjskog porijekla, sadrži vitamine D, A i K, kao i druge zdrave elemente.
Ali, postoji "caka" - mast nije štetna ukoliko se ne zagrijava. Ako se koristi kao namaz, mnogo je bolje nego da se zagrijava i da se u njoj prži druga hrana. Mast pregrijana do tačke dimljenja razvija hemijske reakcije koje mogu biti štetne po zdravlje.
Slanina i mesne prerađevine, nekad i sad
Nutricionista dijetetičar Jasna Vujičić kaže da je prije nekoliko godina kao bomba odjeknulo saopštenje Svjetske zdravstvene organizacije u kojem je navedeno da mesne prerađevine izazivaju rak.
Godinu dana kasnije, postalo je jasno da je "njeno visočanstvo slanina" preživjela napad i da SZO nije uništila mesnu industriju.
"Naši preci, s početka prošlog vijeka, nisu sebi kopali raku praveći kobasice i slaninu. U stara vremena, rak je na ovom području bio egzotična bolest, a danas je druga priča. Slanina iz 1900. i slanina iz 2020. su dvije sasvim različite namirnice. U prvom slučaju, slanina je nastajala od svježih dijelova svinje i soli, i poslije usoljavanja se sušila i dimila na bukovom drvetu. U savremenoj varijanti industrijskog proizvoda, dodaju se aditivi, a kod kobasica i drugih mesnih prerađevina spisak aditiva je sve duži. Kada zatrujemo hranu, dobijemo bolest," upozorava ona za "Politikin" dodatak "Zdravlje u tanjiru".