Mala, providna riba može da proizvede zvuk glasan poput čekića za razbijanje betona, otkrili su naučnici.
Na istraživanje ih je podstakao misteriozni zvuk kliktanja koji je dolazio iz akvarijuma u njihovoj laboratoriji. Otkrili su da riba, Danionella cerebrum, prozvodi snažan ritam na organu koji se zove plivačka bešika.
Istraživači vjeruju da je ova vrsta, dugačka 12 milimetara, najglasnija riba za njenu veličinu do sada pronađena. Vjeruju i da bubnjanje može biti oblik društvene komunikacije.
U većini prirodnih područja, što je životinja veća, to je buka glasnija. Pod vodom, tamo gdje je minijaturna morska vrsta trenutno jedna od najbučnijih do sada otkrivenih, drugačije je.
Naučnici su znali da druga stvorenja, kao na primjer prikladno nazvani pištolj-škampi, mogu da proizvedu veoma glasne zvukove dok love druge vrste, do oko 200 decibela.
Danionella je cjenjena u nauci jer njena providnost znači da se može videti njen mozak u akciji i to omogućava istraživačima da pažljivo proučavaju njeno ponašanje, ali dok su radili na ovim ribama u njihovoj laboratoriji u Njemačkoj, naučnici su primjetili nešto čudno.
„Ljudi su samo prolazili pored akvarijuma i mogli su da čuju ove zvukove i pitali su se odakle dolaze", rekla je Veriti Kuk, vodeća autorka studije i doktorantkinja na Univerzitetu Šarite u Berlinu.
„Ispostavilo se da dolaze od samih riba. I to je izvanredno, jer su tako male, a tako glasne."
Koristeći mikrofone i video kamere, istraživački tim je ubrzo mogao da utvrdi koliko je to glasno.
„Na udaljenosti jedne dužine tojela, oko 140 decibela je amplituda zvuka, toliko vjerujemo da je glasan zvuk što percipiraju druge ribe", rekla je ona za BBC njuz.
„Zvuk slabi udaljavanjem, tako da je na rastojanju od jednog metra amplituda oko 108 decibela. To je još uvek otprilike jednako buci koju proizvodi buldožer."
Veliki dio zvuka se reflektuje nazad u vodu, tako da kada ljudi stoje pored akvarijuma, čuju ove pulseve kao neprekidan zvuk zujanja.
Ribe poput Plainfin Midshipman i Pogonias cromis su glasnije, ali i mnogo veće od danionelle.
„Što se tiče komunikacionih signala, nisam mogla da pronađem drugu životinju ove veličine koja proizvodi ovako glasne zvukove", dodala je Kuk.
Istraživači tvrde da je bubnjajući mehanizam koji riba koristi veoma sofisticiran instrument. Sve koštane ribe imaju plivaću bešiku, organ ispunjen gasom koji im pomaže da ostanu pod vodom. Mnoge vrste koriste njihove mišiće da bubnjaju po ovoj bešici kako bi proizvodili zvukove, ali danionella pravi još nekoliko poteza.
Kada stegne mišiće, ona povlači rebro, što stvara zategnutost sa komadom hrskavice koji se nalazi unutar mišića. Kada se hrskavica oslobodi, ona udara u plivajuću bešiku. Samo mužjaci ove vrste ispuštaju takav zvuk, i to samo u društvu. Neki su glasniji od drugih.
„Znamo da kada imate možda osam mužjaka zajedno u velikom akvarijumu, onda će njih tri dominirati u proizvodnji zvuka, a ostali će biti tihi. Tako da mislimo da postoji neka vrsta hijerarhije", rekla je Kuk.
Istraživači vjeruju da je život u mutnim vodama Mjanmara odigrao ulogu u razvoju ove sposobnosti pravljenja velike buke koja im pomaže u komunikaciji.
„Evolucija je smislila više interesantnih načina za rješavanje mnogo zanimljivih problema. I ne treba da pretpostavljamo da znamo kako stvari funkcionišu, samo zbog toga kako one funkcionišu kod drugih vrsta",rekla je Kuk.
Studija je objavljena u Zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
(BBC/Mondo)