Ajkule i raže zbog bioloških i ekoloških karakteristika danas spadaju među najugroženije vrste na svijetu.
Ugrožene vrste ajkula i raža od kojih su neke proglašene izumrlima u Jadranskom moru, pronađene su tokom praćenja kretanja morskih grabljivica u Sredozemnom i Crnom moru, a vođa projekta na terenu je bio hrvatski naučnik Alen Soldo.
Za desetak dana terenskog istraživanja u području turske sjeverne obale Iskenderunskog zaliva korišćen je 13- metarski ribarski brod koji je upotrebljavao parangale dok su na ajkule i raže postavljeni satelitski odašiljači za prikupljanje podataka o kretanju.
Rezultati istraživanja dosta su iznenađujući jer su glavni ulov bile ugrožene vrste i to sklat, vrsta ajkule koja je proglašena regionalno izumrlom u Jadranskom moru, rekao je Soldo sa Univerziteta u Splitu.
Takođe, ulovljen je manji broj kritično ugroženih vrsta leptirice i goluba ćukana, a svi su primjerci nakon mjerenja i izuzimanja uzoraka za DNK analizu prema protokolu pušteni u roku od 60 sekundi od dolaska na palubu broda.
Nešto duže se rukovalo s pješčanim ajkulama, jer se procijenjivalo da li pogodne za montiranje satelitskih odašiljača, ali je unutar 180 sekundi u njihovim ustima gumena cijev slala vodu prema škrgama, snabdijevajući ih kiseonikom.
Od šest ulovljenih morskih pasa samo se jedan pokazao pogodnim za montiranje miniPAT odašiljača pa će se za nekoliko mjeseci, kad uređaj ispliva na površinu, znati njegovo kretanje.
"To se smatra velikim uspjehom jer je mali broj ajkula dosad bio praćen na takav način u Mediteranu pa se sa nestrpljenjem tek očekuju prvi rezultati", kazao je Soldo, a prenio HRT.
Najstarije i najugroženije životinje na planeti
Iako se smatraju najstarijim životinjama na planeti, čije se evolutivno porijeklo može pratiti 200 miliona godina prije dinosaurusa, ajkule i raže zbog bioloških i ekoloških karakteristika danas spadaju među najugroženije vrste na svijetu.
Vrhunski predatori, sa vrha lanca ishrane preživjeli su prirodne katastrofe koje su uništile većinu bića na kopnu i u moru, naletjeli su u posljednjih pedesetak godina na opasnost koju predstavlja čovjek zbog zagađenja mora i naročito ribolova.
S obzirom na drastičan rast ribolova u nekoliko posljednjih decenija, što je za bilo kakva evolutivna prilagođavanja prekratak period, danas je trećina ajkula i raža na svijetu kritično ugrožena i pred izumiranjem.
Stanje je još gore kada se pogledaju neka regionalna područja, pri čemu se posebno ističe Mediteran, koji se smatra najopasnijim morem za te vrste jer je 60 posto od 88 zabilježenih vrsta ugroženo dok je stanje u Jadranu još i gore.
Nedavno istraživanje Solde i Lovrenca Lipeja iz Slovenije pokazalo je da je od 60 vrsta ajkula i raža, koje u Jadran povremeno zalaze ili u njemu stalno žive, čak 70 posto ugroženo dok se tri vrste smatraju regionalno izumrlima.
Od ugroženih jadranskih vrsta, 21 spada u kategoriju kritično ugroženih, osam ih je ugroženo, a ranjivih je 10 vrsta. Tri vrste označene su i regionalno izumrlim i to sklat žutan, sklat i pilan.
Iako ljudi ajkule često percipiraju kao vrlo opasna stvorenja, strah, barem kad je riječ o Jadranu, nije racionalan jer su od 33 vrste samo tri potencijalno opasne: velika bela ajkula i njoj bliski srodnici dugonosna ajkula i atlantska ajkula.
Smanjiti negativan uticaj čovjeka
Glavni problem morskih pasa zbog kojeg se ne mogu oduprijeti čovekovom uništavanju je njihov položaj na vrhu lanca ishrane, neracionalni ribolov, zagađenje okoline i klimatske promjene.
Tipične karakteristike najvećeg broja vrsta ajkula su, objašnjava Soldo, spori rast, dug životni vijek, kasno polno sazrijevanje, vremenski dugačka trudnoća i mali broj mladih.
Ozbiljnost situacije i važnost morskih pasa i raža polako počinje da shvata i šira javnost pa se sve više projekata finansira s ciljem da se sazna što više o tim morskim predatorima i na taj način spriječi i smanji negativan uticaj čovjeka.
Projekat Praćenje kretanja i stanja vrhunskih morskih predatora u Mediteranskom i Crnom moru" finansiraju Mediteranska naučna komisija - CIESM i Princ Albert II Fondacija.
Soldo objašnjava da su mnoge ajkule i raže vrlo migratorne vrste koje ne poznaju administrativne morske granice na Mediteranu podijeljene između čak 22 zemlje pa je važno poznavati njihove migratorne puteve.
Kao prva pilot-studija izabrano je područje Turske odakle su stizale informacije da se ajkule i raže i dalje mogu uloviti.
Terenskim radom rukovodio je Alen Soldo, sa Univerziteta u Splitu koji je i rukovodilac CIESM-ovog programa za ajkule pse. Turske naučnike koordinisao je Nuri Basusta sa Univerziteta Firat.
(EUpravo Zato/HRT)