Za eskperiment je izabrano osam različitih vrsta drveća, uključujući kesten i lipu.
Naučnici iz Kraljevske botaničke bašte u Kjuu, u Velikoj Britaniji, koriste novu studiju kako bi pratili koje drveće pčele najviše posjećuju, u pokušaju da zaustave pomor ovih ključnih oprašivača.
Populacija pčela opada širom svijeta zbog brojnih faktora - gubitka staništa, klimatskih promjena i upotrebe pesticida, što ima razoran uticaj na biodiverzitet i proizvodnju hrane.
Strahuje se, međutim, da ne postoji dovoljno opsežnih istraživanja uz pomoć kojih bi problem mogao u potpunosti da razumije kako bi se pronašla najbolja rješenja.
Istraživači sa imanja Vejkhurst u Saseksu, poznatog pod nazivom "Divlja botanička bašta Kju", počeli su da postavljaju napredne bioakustične senzore na određena stabla kako bi pratili koja najviše privlače pčele.
Nadaju se da će to pomoći urbanistima da shvate koje drveće bi trebalo da sade u gusto naseljenim sredinama.
Rukovodilac istraživanja o oprašivanju, dr Džanin Grifits-Li, izjavila je da skoro 90 odsto cvjetnica zavisi od oprašivača.
"Međutim, u Velikoj Britaniji je populacija letećih insekata u poslednjih 20 godina smanjena za oko 60 procenata. Veoma je teško precizno odrediti razmjere pada broja oprašivača, ali znamo da te cifre globalno opadaju. A sa tim dolaze nestabilni prinosi usjeva i gubitak ključne usluge ekosistema", navela je.
Ovi monitori slušaju zujanje pčela i stvaraju toplotne mape najposećenijih mjesta.
"Ako razmislite o tlu koje jedno drvo zauzima, ono je malo, ali stabla su ogromne trodimenzionalne strukture prepune polena i nektara, ključnih resursa za oprašivače. Zato smo željeli da saznamo koje je drveće najbolje za pčele, kako bismo dali preporuke urbanistima i pejzažnim arhitektama", dodala je doktorka.
Za studiju je izabrano osam različitih vrsta drveća, uključujući kesten i lipu, sa kombinacijom autohtonih i alohtonih vrsta.
Naučnici takođe prikupljaju DNK iz polena, što im dodatno pomaže da mapiraju koje biljke i cvijeće pčele najviše preferiraju.
Direktorka Vejkhursta, Suzan Rejks, opisuje ovo imanje od 535 ari kao "živu laboratoriju" i kaže da je projekat usmjeren na traženje prirodnih rješenja za posljedice klimatskih uslova.
"Ulozi ne mogu biti viši. Znamo da se suočavamo sa dvostrukom krizom, gubitkom biodiverziteta i klimatskim promjenama. Moramo da razumijemo koje biljke iz toplijih krajeva će moći da uspijevaju u Velikoj Britaniji u budućnosti i budu korisne za oprašivače. Ako sve naše domaće biljke počnu da posustaju, moraćemo da pronađemo nove izvore polena - da bismo svi opstali", zaključila je.
(EUpravo zato/Sky News)