Nakon što je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdio značajan broj laboratorijski dokazanih slučajeva leptospiroze, posebno na području opštine Novi Grad, raste potreba za razumijevanjem ove zarazne bolesti i načina zaštite.
Prema posljednjim podacima Kliničke mikrobiologije Kliničkog centra Sarajevo, u periodu od 14. do 21. maja Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo prijavljeno je 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze.
Šta je leptospiroza?
Leptospiroza je bakterijska infekcija koja se prenosi sa životinja na ljude, a uzrokuju je bakterije iz roda Leptospira. Ove bakterije se primarno nalaze u urinu zaraženih životinja, najčešće glodara poput pacova i miševa, ali i kod domaćih životinja.
Ljudi se najčešće zaraze kada dođu u direktan ili indirektan kontakt sa vodom, zemljom, blatom ili hranom koja je kontaminirana urinom oboljelih životinja. Bakterije ulaze u ljudski organizam kroz otvorene rane na koži, ogrebotine, ili putem sluznica očiju, nosa i usta. Zbog toga su određene profesije, poput poljoprivrednika, kanalizacijskih radnika, veterinara, ali i rekreativaca koji su u kontaktu sa vodom, izložene većem riziku.
Simptomi
Simptomi leptospiroze su često nespecifični i mogu podsjećati na gripu, što otežava ranu dijagnozu. Uobičajeni znaci uključuju visoku temperaturu, koja može biti uporna i teško se snižavati, intenzivne glavobolje, bolove u mišićima i zglobovima, izraženu slabost i umor, te gastrointestinalne tegobe poput proljeva i povraćanja.
U nekim slučajevima može se javiti i crvenilo očiju. Ukoliko bolest napreduje, može doći do ozbiljnih komplikacija koje zahvataju jetru, bubrege, a moguće je i razviti meningitis. Bez adekvatnog i pravovremenog liječenja, leptospiroza može imati teške zdravstvene posljedice, pa čak i biti fatalna.
Liječenje i prevencija
Liječenje leptospiroze se sprovodi antibioticima, a ljekari mogu propisati i dodatnu terapiju za podršku funkcijama organa, posebno jetre, s obzirom na to da infekcija često uzrokuje povišene jetrene enzime. Ključna je prevencija, koja uključuje rigoroznu higijenu ruku, posebno nakon kontakta sa rizičnim površinama, upotrebu zaštitne opreme prilikom rada u vlažnim i kontaminiranim sredinama, redovnu deratizaciju u domaćinstvima i javnim prostorima, te temeljito pranje voća i povrća prije konzumacije.
Takođe, savjetuje se izbjegavanje kontakta sa stajaćim vodama i poplavljenim područjima, naročito ako postoje otvorene rane na koži. Građanima se preporučuje da se odmah jave ljekaru ukoliko primijete bilo koji od navedenih simptoma, posebno ako potraju duže od tri dana.
(Mondo)