Zatvaranje Ormuskog moreuza zbog rata između Amerike, Izraela i Irana prepolovilo je globalno snabdijevanje naftom, a avio-prevoznici se suočavaju sa paradoksom koji bi mogao da preoblikuje industriju – ovaj moreuz postao je ključna tačka svjetske energetske krize.
Cijena mlaznog goriva u februaru je iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. marta skočila je na 197 dolara – više nego duplo za samo mjesec dana, što potvrđuje snažan rast cijene goriva.
Taj skok se direktno pretvara u ogromne troškove: punjenje aviona Boinga 737-800 koje je 27. februara koštalo oko 17.000 dolara, nedjelju dana kasnije koštalo je više od 27.000 dolara, značajno povećavajući operativne troškove.
Gubici u milijardama
Prema Biznis Insajderu, dvadeset najvećih avio-kompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata u Iranu, što pokazuje razmere tržišnih gubitaka.
Prije nego što je sukob počeo, avio-industrija je predviđala rekordne profite od 41 milijarde dolara ove godine, ali rat je promienio očekivanja i ugrozio profitabilnost sektora.
Izvršni direktor "Junajted ejlansa" Skot Kirbi najavio je otkazivanje oko pet odsto planiranih letova u prvoj fazi, što označava početak smanjenja kapaciteta.
„Stvarnost je takva da su cijene mlaznog goriva više nego udvostručene u posljednje tri nedjelje, a ne znamo kako će se sve razvijati”, napisao je zaposlenima, upozoravajući na rastuću neizvijesnost tržišta.
Savršena oluja
Rigas Doganis, predsednik "Ejlajn menadžemnt grupe" (Airline Management Group), kaže da se plaši da mnoge kompanije neće moći da izdrže situaciju, upozoravajući na moguću industrijsku krizu.
„Avio-kompanije se suočavaju sa egzistencijalnim izazovom. Moraće da snižavaju cijene kako bi podstakle slabu potražnju, dok ih viši troškovi goriva guraju ka povećanju cijena – savršena tržišna dilema."
Analitičari Dojče banke idu još dalje i upozoravaju da bi bez olakšica avio-kompanije mogle prizemljiti hiljade aviona, što bi izazvalo globalni poremećaj u avio-saobraćaju.
Nije samo pitanje cijene već i fizičke dostupnosti goriva. Patrik Pujan iz Total Enerdžisa upozorio je da se nestašice već šire ka Evropi, naglašavajući rizik od nestašice goriva.
Za evropske putnike koji planiraju letovanje, poruke su zabrinjavajuće jer industrija ulazi u period velike sezonske neizvjesnosti.
Kenton Jarvis, izvršni direktor "Izidžet", upozorio je da niko ne može da predvidi stanje za nekoliko nedjelja unaprijed, što dodatno povećava rizik putovanja.
On je upozorio: „Siguran sam da letimo još nedjelju-dvije. Vjerovatno i tri. Jesam li siguran i za četiri nedelje? Niko mi ne može reći na šta mogu da računam, a leto je pred vratima.“
Skuplje karte
Analitička kompanija OAG objavila je da su globalne cijene karata u prva dva meseca 2026. već 24 odsto više nego ranije, potvrđujući trend poskupljenja letova.
Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cena od 10 do 20 odsto, posebno kod kasnih rezervacija, što pogađa turističku potražnju.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je saveznicima da zbog situacije u moreuzu ne mogu računati na snabdijevanje gorivom, dodatno pojačavajući energetski pritisak.
EU trenutno razmatra šire mere za energetsku krizu, ali one za sada nisu posebno prilagođene avio-kompanijama, što otvara pitanje evropske strategije.
Komesar za energetiku Dan Jorgensen predložio je da Evropljani manje putuju kako bi se smanjila potrošnja goriva, što je izazvalo raspravu o ograničavanju putovanja.
Avio-industrija je preživela naftne krize 1970-ih, 11. septembar i pandemiju, ali sada se suočava sa drugačijim izazovom – strukturnom krizom.
Ova kriza se razlikuje po razmjeri i složenosti jer su istovremeno pogođene rute, energija i potražnja, stvarajući globalni transportni šok.
Za evropskog turistu koji planira letovanje avionom poruka je jasna – karte će biti skuplje, letova manje, a kraj neizvijesnosti još uvijek nije na vidiku.
