Njemačka razmatra veliku reformu radnog vremena: Poslodavci nezadovoljni prijedlogom vlade

Njemačka razmatra reformu radnog vremena koja bi omogućila fleksibilnije raspoređivanje radnih sati.

Njemačka vlada još nije postigla dogovor o reformi zakona o radnom vremenu, iako je kancelar Fridrih Merc prije nekoliko nedjelja poručio da je ona već trebalo da stupi na snagu.

Suština predložene promjene jeste prelazak sa dnevnog na nedjeljno ograničenje radnog vremena, čime bi zaposleni i poslodavci dobili veću fleksibilnost u organizaciji radne nedjelje.

Merc je sredinom oktobra, na skupu poslodavaca u Berlinu, naveo primjer kompanija u kojima zaposleni rade po 12 sati dnevno, ali samo tri dana nedjeljno. Prema njegovom mišljenju, takav raspored ne mora da predstavlja izrabljivanje, već može biti prilika da se radno vrijeme prilagodi potrebama kompanija i zaposlenih.

Šta bi se konkretno promijenilo?

Prema sadašnjim propisima, radni dan u Njemačkoj traje osam sati, uz mogućnost produženja na deset, pod uslovom da prosječno radno vrijeme tokom šest mjeseci ne premaši osam sati dnevno.

Zakon predviđa najviše 48 sati rada nedjeljno, računajući šest radnih dana, dok između dvije smjene mora da postoji najmanje 11 sati odmora. Prijedlog reforme omogućio bi drugačiju raspodijelu radnih sati, ali uz određena ograničenja.

Nacrt Ministarstva rada iz juna zadržao je osmočasovni radni dan kao osnovno pravilo, dok bi drugačiji raspored bio moguć kroz kolektivne ugovore i uz posebne mere zaštite zdravlja zaposlenih.

Istovremeno, predviđeno je uvođenje obavezne elektronske evidencije radnog vremena, kako bi se preciznije pratili odrađeni sati i sprečile zloupotrebe.

Za prilagođavanje novim pravilima kompanije bi dobile različite rokove, u zavisnosti od broja zaposlenih, dok bi najmanji poslodavci bili izuzeti od obaveze elektronskog evidentiranja.

Poslodavci nezadovoljni, sindikati upozoravaju

Iako bi se očekivalo da poslodavci podrže fleksibilnije radno vrijeme, predloženi model izazvao je njihovo nezadovoljstvo. Predstavnici privrede smatraju da nacrt sadrži previše ograničenja i da ne omogućava dovoljno slobode u organizaciji poslovanja.

Jedan od glavnih problema jeste činjenica da je kolektivnim ugovorima obuhvaćena tek približno polovina zaposlenih u Nemačkoj. To znači da veliki broj radnika ne bi mogao da koristi mogućnosti koje reforma predviđa.

Sa druge strane, sindikati upozoravaju da bi produžavanje radnog dana moglo negativno da utiče na zdravlje zaposlenih, njihov privatni život i bezbjednost.

Prema istraživanjima navedenim u tekstu, rizik od nesreće na poslu ili tokom povratka kući nakon 12 sati rada dvostruko je veći nego nakon osmočasovne smjene.

Istraživanje Instituta WSI pokazalo je da gotovo tri četvrtine ispitanika strahuje od negativnih posljedica rada dužeg od deset sati.

Posebno su zabrinuti predstavnici zdravstvenih radnika, koji upozoravaju da produžene smjene mogu ugroziti i bezbjednost pacijenata.

Milijarde prekovremenih sati, a rješenja još nema

O tome koliko je pitanje organizacije rada značajno govori i podatak da je Njemačka samo tokom 2023. godine zabilježila čak 1,3 milijarde prekovremenih radnih sati.

Novi ministar rada Aleksander Švajcer ranije je ukazao na potrebu za fleksibilnijim modelima rada koji bi bili prilagođeni svakodnevnom životu zaposlenih. Međutim, konačno rješenje još nije na vidiku.

Koalicioni partneri i dalje se razilaze oko načina ograničavanja radnog vremena i obavezne elektronske evidencije, dok je među prioritetima novog ministra i reforma penzionog sistema.

Zbog toga osmočasovni radni dan, uprkos najavama velikih promjena, za sada ostaje na snazi.

Pravilo uvedeno prije 108 godina tako nastavlja da važi, dok njemačka privreda i zaposleni čekaju odgovor na pitanje kako će izgledati radna nedjelja budućnosti.

(Mondo)