Međunarodna zajednica osudila je potez Rusije i spremnost predsjednika Vladimira Putina da pošalje trupe u Ukrajinu.
U telefonskom razgovoru koji je trajao 90 minuta američki predsjednik Barak Obama rekao je ruskom kolegi Vladimiru Putinu da je Rusija prekršila međunarodno pravo slanjem trupa u Ukrajinu.
Obama je apelovao na Putina da povuče snage sa Krima.
Obama je rekao da je "mirno direktno angažovanje" sa ukrajinskom vladom i međunarodnim posredničkim tijelima najbolji način da se riješe pitanja od zabrinutosti.
"Obama je izrazio je duboku zabrinutost zbog ruskog kršenja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", saopšteno je iz Bijele kuće.
U saopštenju se dodaje da Putinove akcije predstavljaju kršenje obaveza Rusije u okviru Povelje UN i sporazuma o vojnoj bazi iz 1997. godine sa Ukrajinom.
Putin je odgovorio da Moskva zadržava pravo da štiti svoje interese i interese osoba koja govore ruski jezik u Ukrajini, saopšteno je iz Kremlja.
U međuvremenu, Kanada je opozvala ambasadora u Moskvi na konsultacije.
Kanadski premijer Stiven Harper rekao je da će suspendovati pripreme Kanade za Samit G8 u Sočiju u junu.
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer smatra da je situacija u Ukrajini "ekstremno opasna" i apeluje na Rusiju da "odustane od kršenja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
"Neophodno je da svi odgovorni odustanu od daljih koraka koji se samo mogu ocijeniti kao provokacija", naveo je Štajnmajer u saopštenju.
On je ocijenio da će sve drugo voditi eskalaciji situacije sa neizvjesnim, moguće dramatičnim posljedicama.
Prema njegovim riječima, Rusija nema pravo da rasporedi vojsku na teritoriju Ukrajine van sporazuma o bazi ruske Crnomorske flote.
Francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao je Putina, kako bi izrazio "duboku zabrinutost" nakon odluke ruskog parlamenta da odobri slanje ruske vojske u Ukrajinu u cilju stabilizacije situacije na Krimu.
Oland je u telefonskom razgovoru pozvao na "uzdržavanje od primjene sile i traženje rješenja za krizu sa međunarodnom zajednicom", navodi se u saopštenju francuskog predsjedništva, prenio je AFP.
Ruski predsjednik je u razgovoru istakao stvarne prijetnje za život ruskih građana u Ukrajini, saopštila je pres služba Kremlja.
Dvojica predsjednika su razgovarali o načinima rješenja situacije u Autonomnoj Republici Krim i složili se da nastave razgovore, prenio je Itar-Tass.
Oland je pozvao države članice Evropske unije da preduzmu brzu i odlučnu akciju na pronalaženju rješenja krize na Krimu kada se ministri spoljnih poslova EU sastanu u Briselu u ponedjeljak.
"Sve mora da bude učinjeno kako bi se izbjegla intervencija spolja i rizik od izuzetno opasne eskalacije", stoji u saopštenju Olandove kancelarije.
Oland je o situaciji na Krimu razgovarao i sa američkim predsjednikom Barakom Obamom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom van Rompejom, prenio je Rojters.
Državni sekretar SAD Džon Keri upozorio je Moskvu da raspoređivanje ruskih trupa u Ukrajini ugrožava "mir i bezbjednost" u regionu i da bi mogao da ima "duboke" posljedice na rusko-američke odnose.
"Ukoliko Rusija odmah ne predzume konkretne mjere koje će smanjiti tenzije, biće velikih posljedica na odnose SAD i Rusije i na međunoradni položaj Rusije", upozorio je Keri u saopštenju koje je izdato kasno sinoć.
Keri je dodao da ruska "invazija i okupacija ukrajinske teritorije" predstavlja ne samo ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i međunarodnih konvencija, već je i prijetnja miru i bezbjednosti u Ukrajini i regionu.
Američki državni sekretar je naveo da je telefonom razgovarao sa svojim kolegama u svijetu o "koordinaciji" u narednim fazama.
"Sarađivaćemo kako bismo podržali Ukrajinu i njen narod u ovom istorijskom času", naveo je Keri.
I ministar odbrane SAD Čak Hejgel razgovarao je s ruskim kolegom Sergejom Šojguom i rekao da vojna intervencija Moskve predstavlja rizik za stvaranje dalje nestabilnosti i eskalaciju "koja bi zaprijetila evropskoj i međunarodnoj bezbjednosti".
"Sekretar Hejgel je istakao da, bez promjene na terenu, Rusija rizikuje dalju nestabilnost u regionu, izolaciju u međunarodnoj zajednici i eskalaciju koja bi zaprijetila evropskoj i međunarodnoj bezbjednosti", saopštio je portparol Pentagona, kontraadmiral Džon Kirbi, prenoseći razgovor sa Šojguom, javila je britanska agencija Rojters.
Situacija u Ukrajini bila je i tema vanrednog zasjedanja Savjeta bezbjednosti UN gdje je stalni ruski predstavnik u svjetskoj organizaciji Vitalij Čurkin izjavio da mora da bude vraćena u političke tokove i ustavne okvire, dok je američka ambasadorka Samanta Pauer zatražila da se u Ukrajinu pošalju međunarodni posmatrači.
Ruski diplomata pridružio se pozivu zamjenika generalnog sekretara UN Jana Elijasona da treba "hladne glave" gledati na situaciju u Ukrajini, prenijela je agencija Itar - tass.
"Kao što je s pravom rekao Jan Elison, potrebno je sačuvati hladnu glavu. Potrebno je vratiti djelovanje na politički put u ustavne okvire. Treba se vratiti na sporazum od 21. februara i uspostavljanje vlasti nacionalnog jedinstva", kazao je Čurkin.
On je pozvao na obuzdavanje djelovanja radikala i uputio poziv ukrajinskim opozicionim liderima da se od njih jasno distanciraju.
Samanta Pauer predložila je da se u Ukrajinu hitno pošalju međunarodni posmatrači, uključujući predstavnike UN i OEBS.
"Međunarodne posmatrače, uključujući UN i OEBS treba odmah poslati u Ukrajinu. To je najbolji način da se ustanovi stvarno stanje, da se prati situacija i da se izbjegnu zloupotrebe", rekla je američka ambasadorka u UN.
Početak vanrednog zasjedanja SB UN kasnio je dva časa, jer je bilo problema u utvrđivanju formata sjednice, a ona je ipak bila otvorena za javnost.
Savjet Federacije Rusije odobrio je u subotu zahtjev Putina za slanje ruske vojske u Ukrajinu radi zaštite ruskih građana i Crnomorske flote na Krimu.
Odobrenje gornjeg doma parlamenta za upućivenja ruskih oružanih snaga u Ukrajinu ne znači da će one biti upućene momentalno, izjavio je državni sekretarar u Ministarstvu inostranih poslova Grigorij Karasin, prenio je Itar-Tass.
Prema Karasinovim riječima, odobrenje gornjeg doma znači da je predsjednik dobio slobodu postupanja u slučaju pogoršanja situacije.
Predsjednik Komiteta za odbranu u Savjetu federacije Viktor Ozerov rekao je poslije donošenja odluke da predsjednik Rusije koji je i vrhovni komandant samostalno određuje brojnost i količinu naoružanja i tehnike za realizaciju odobrenja.
Venizelos u Ukrajini
Potpredsjednik vlade i ministar spoljnih poslova Grčke Evangelos Venizelos, čija zemlja predsjedava EU, otputovaće danas u Ukrajinu, gdje će se sastati sa državnim liderima i predstavnicima grčke zajednice u toj zemlji, saopštilo je Grčko predsjedništvo EU. Venizelos će otputovati u grad Mariupolj na jugoistoku Ukrajine i u prijestonicu Kijev. U gradu Mariupolj juče su održani proruski protesti, a demonstranti su tokom mitinga na zgradu gradonačelnika okačili rusku zastavu, javila je agencija Unian. Ministri spoljnih poslova država članica EU održaće u ponedjeljak u Briselu vanredni sastanak o Ukrajini.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP, RIA Novosti, Alexei Nikolsky)