Bivši premijer Jaroslav Kačinjski odlučio je da se kandiduje da naslijedi svog brata blizanca, koji je poginuo u avionskoj nesreći.
Bivši premijer Jaroslav Kačinjski odlučio je da bude kandidat na izborima za predsjednika Poljske, 20. juna, pošto je u avionskoj nesreći kraj Smolenska 10. aprila poginuo njegov brat blizanac, dotadašnji predsjednik Leh Kačinjski.
"Tragično prekinut život predsjednika, smrt patriotske elite Poljske za nas znači jedno: moramo da dovršimo njihovu misiju", obavijestio je Kačinjski na sajtu svoje stranke Pravo i pravda da će on biti kandidat umjesto poginulog brata.
Jaroslav Kačinjski naglasio je u saopštenju da zbog Poljske koja je velika zajednička obaveza, mora da savlada svoju ličnu patnju i preuzme tu obavezu uprkos ličnoj tragediji koja ga je zadesila pošto su mu u nesreći poginuli brat, snaha i brojni lični prijatelji i partijski saradnici.
"Sve koji žele da nastave djelo žrtava tragedije u Smolensku, koji žele, kako je to lijepo rekao lider Solidarnosti Januš Šnjadek, da prava Poljska i pravi Poljaci zauvjek podignu glave pozivam na saradnju. Budimo zajedno. Za Poljsku. Poljska je najvažnija", napisao je Jaroslav Kačinjski.
Brat blizanac poginulog predsjednika, lider njihove stranke Pravo i pravda 16. je kandidat koji Državnoj izbornoj komisiji podnosi prijavu sa 1.000 potpisa za predsjedničke izbore.
Rok za podnošenje kandidatura ističe danas.
Redovni izbori trebalo je da se održe na jesen ali zbog pogibije šefa države moraju da se održe vanredni izbori.
Predsjednik Sejma poljskog parlamenta Bronjislav Komorovski raspisao ih je za 20. jun, a eventualni drugi krug za 4. jul, najkasniji mogući rok po Ustavu, kako bi dao vremena da nađu nove kandidate konzervativcima braće Kačinjski i postkomunistima iz Saveza demokratske ljevice.
Kandidat SDL Ježi Šmajđinjski je takođe poginuo u padu predsjednikovog aviona.
Od 16. kandidata u izbornoj trci za predsjednika najviše šanse ima kandidat vladajuće liberalne Građanske platforme - predsjednik donjeg doma Komorovski koji je inače po Ustavu poslije pogibije Leha Kačinjskog preuzeo obaveze šefa države.
Politikolozi i sociolozi ne slažu se u procjeni koliko bi zajedništvo Poljaka iz dana devetodnevne nacionalne žalosti i sveopšte raspoloženje u skladu sa poslovicom "o mrtvima sve najbolje" moglo da se odrazi na volju Poljaka na biralištima.
U medije su procurila nadanja poslanika Prava i Pravde da će im biti dovoljno da postave crno-bijele bilborde i plakate sa crnom trakom koji asociraju na dane žalosti, da pobjeda bude njihova.
Ankete poljskih agencija za istraživanje javnog mnjenja pokazuju sa manjim ili većim razlikama da bi kandidat liberala Komorovski pobjedio svakog kandidata, najkasnije u drugom krugu sa podrškom između 49 i 55 odsto glasova.
U anketi GfK Polonija za dnevnik Žečpospolita u drugom krugu Komorovski bi osvojio 49 odsto glasova a Jaroslav Kačinjski 26 odsto.
Anketa TNS OBOP takođe potvrđuje Komorovskog kao favorita i pripisuje mu podršku 55 odsto birača u drugom krugu, dok bi Kačinjski dobio 32 odsto glasova.
(Beta/MONDO)
