Vašington traži učvršćivanje nezavisnosti Kosova

Vašington planira da ovo traži u zamjenu za brži pristup EU i njenim fondovima.

List piše da i Vašington i Brisel pripremaju scenarije raspleta odnosa Beograda i Prištine, za dan nakon što Međunarodni sud pravde (MSP) u Hagu iznese mišljenje o kosovskoj nezavisnosti.

Ipak, plan EU je nedefinisan, usmjeren pre svega na pritisak na Srbiju da počne praktičnu saradnju sa vlastima Kosova, i o njemu će se raspravljati na ministarskom sastanku 10. maja.

Novu politiku američkog Stejt departmenta za "Blic" otkriva Obrad Kesić, dobro obavješten politički analitičar američke agencije "TSM Global", iz Vašingtona.

On kaže da plan ima zeleno svjetlo Bele kuće, koja se direktno ne bavi Balkanom, kao i da vašingtonska administracija očekuje da Beograd da pristanak na ukidanje Rezolucije 1244 odmah nakon iznošenja mišljenja suda.

"U novu rezoluciju UN, za koju se zalaže Vašington, bio bi unijet dio mišljenja MSP na koji bi se u rezoluciji pozivalo i ona bi bila ključ za dalje učvršćivanje nezavisnosti Kosova. Velika razlika bi bilo ograničavanje njenog trajanja, jer bi za razliku od Rezolucije 1244 koja se automatski produžava i može se ukinuti samo glasanjem u UN, nova rezolucija bila produžena samo ukoliko se za nju glasa, dakle, upravo suprotno", objašnjava Kesić plan koji se u Vašingtonu razrađuje već skoro dva mjeseca.

Tehnički, neformalni pregovori Beograda i Prištine već su počeli. U poslednjih mjesec-dva održano je nekoliko neformalnih susreta između predstavnika Beograda i Prištine u kojima su učestvovali predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Srbije, MUP i kabineta predsjednika Borisa Tadića, saznaje "Blic" iz diplomatskih izvora u Vašingtonu.

Razgovori su se ticali tehničkih pitanja, na nivou operativne saradnje, sa ciljem da se između vlasti stvori mreža kontakata i kanala koji bi funkcionisali u slučajevima izbijanja krize.

U Vašingtonu su ovi razgovori ocijenjeni veoma pozitivno i, kako kaže Kesić, podstaknute su nade da će, nakon iznošenja mišljenja MSP, biti stvorena atmosfera da bi moglo da se krene u pregovore o krupnijim temama, kao što su trgovina, carina i dokumenta građana.

"Očekivanja Vašingtona i Beograda su suprotstavljena, dok SAD žele da Kosovo postane član UN, a Srbija hoće pregovore o granicama, za šta još nema sluha. Takođe, Vlada u Beogradu nije dovoljno jaka da bi u javnost izašla sa viješću da pregovara o podjeli, a slično je i sa Vladom u Prištini. Mada Hašim Tači šalje signale da je spreman za tajne pregovore, s tim da se pitanje statusa ostavi po strani, odustaće ukoliko ga Ramuš Haradinaj napadne za 'prodaju Kosova'", objašnjava Kesić.

Tema o tajnim pregovorima Beograda i Prištine pojavila se u medijima prije nekoliko dana, a sve je, čini se, pokrenuto tekstom američkog stručnjaka za spoljnu politiku Nikolasa Gvozdeva, koji je u uticajnom časopisu "Forin afers" iznio stav da su "status" i "granice" odvojena pitanja i da se o statusu ne može pregovarati, dok je tema granica otvorena.

Nakon toga je uticajni prištinski političar Veton Suroi iznio tvrdnju da je u međunarodnoj zajednici prevladao stav da se pregovorima riješe odnosi Beograda i Prištine i da će uskoro krenuti tajni pregovori.

Izvori "Blica" iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije kategorički tvrde da su "sve to samo provokacije" i da neće biti pregovora pre iznošenja mišljenja MSP i zasjedanja Generalne skupštine UN tim povodom.

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je juče Tanjugu da su pregovori o KiM mogući samo u okvirima Rezolucije 1244.

"Srbija se oduvijek zalagala za rješenje problema Kosmeta putem mirnog dijaloga, koji bi doveo do komprimisa, zasnovanog na međunarodnom pravu", podsjetio je ministar Jeremić.

Kako je rekao, to je jedini put ka postizanju održive i dugotrajne stabilosti u regionu.


"Okvir za pregovore može biti jedino Rezolucija 1244 i oni moraju biti vođeni na transparentan način, u skladu sa demokratskim mandatom koji je Vlada Srbije dobila od građana". istakao je Jeremić.

Šef srpske diplomatije je ocijenio da je od presudne važnosti "da ne reagujemo na provokacije i pritiske", kojih će, po njegovom mišljenju, "biti sve više. "Moramo ostati principijelni i pribrani, sa jasnom vizijom kako na nastavimo rješavanje kosmetskog problema."

Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini najavio je da će razgovori Beograda i Prištine početi odmah nakon konferencije o zapadnom Balkanu u Sarajevu, a britanski Bi-Bi-Si nezvanično saznaje da bi tri glavne teme razgovora mogle biti decentralizacije, kulturno naslijeđe i sjever Kosova.

Parlament EU u Briselu priprema rezoluciju kojom se od Srbije traži da ima "pragmatičan stav" prema statusu Kosova i da prestane da blokira članstvo Kosova u međunarodnim institucijama, pogotovo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Srbija se poziva da uspostavi dobrosusjedske odnose sa Kosovom.

I ambasador Švedske u Srbiji Krister Bringeus izjavio je juče da je Srbiji mesto u EU, ali da je "neophodan uslov za to regionalna saradnja Srbije sa Kosovom".

Državni sekretar u Ministarstvu za KiM Oliver Ivanović rekao je juče da se pregovori između Srba i Albanaca mogu pokrenuti tek poslije odluke Međunarodnog suda pravde.

"Kakav će biti format tih razgovora, o čemu će se najprije razgovarati, a o čemu kasnije, to zavisi od zajedničkog dogovora, ali i za jedno i za drugo treba sačekati odluku Međunarodnog suda pravde", precizirao je Ivanović i dodao da, pored statusa, postoji i više tehničkih tema, kao što su struja, telefonija i mnoge druge stvari koje su važne za svakodnevni život, i da je zato "dobra inicijativa da se kosovski Albanci dovedu za pregovarački sto i da se sa njima razgovara".
Simić: Klopka za Srbiju
Najave tajnih pregovora zvaničnog Beograda i Prištine predstavljaju pokušaj svojevrsnog "spinovanja" javnosti, jer ako se već spremaju tajni pregovori, otkud onda njihova javna najava, kaže Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka, u izjavi za "Danas".

"Čini mi se da se Beogradu priprema situacija u kojoj će ovdašnji zvaničnici biti stavljeni pred svršen čin, jer neće biti u prilici da odbiju neku vrstu dijaloga, a unaprijed se zna da će Priština iz toga izaći kao pobjednik, dok će Srbija u praksi priznati nezavisnost Kosova", upozorava Simić.

Simić, koji je učestvovao u pregovorima o rješenju kosovskog problema za vrijeme vlade Zorana Đinđića i bio ambasador SCG u Francuskoj, ističe da su sva pitanja koja su tada bila na stolu i danas neriješena.

"Beograd i Priština se moraju susresti, ali u situaciji koja neće biti nametnuta, jer Priština ima sve osim priznanja Beograda, a Beograd nije dobio ništa", rekao je on.

Međutim, dodao je Simić, ozbiljnih ponuda za nove pregovore i kompromise nema. Pregovori koji bi bili iznuđeni ne bi bili prihvatljivi na duži rok.

"Ovo što se trenutno pokušava nametnuti je svojevrsna podvala. Satjeraće nas u ćošak i očekivati dobrobit za vlasti u Prištini. Plašim se da vlast u Srbiji, koja bi prihvatila takve pregovore, ne bi dobila ponovo podršku biračkog tijela", zaključuje Predrag Simić.

(agencije/MONDO)