Prema godišnjem izvještaju Visokog komesarijata UN za izbjeglice u svijetu je krajem prošle godine bilo 43,3 miliona raseljenih ljudi.
To je najveći broj raseljenih od sredine devedesetih godina, istakao je visoki komesar UN za izbeglice Antonio Gutereš prilikom predstavljanja Izvještaja o trendovima u svijetu za 2009. godinu.
Ukupni broj izbjeglica u svijetu je ostao relativno nepromijenjen i iznosi 15,2 miliona, a od toga se samo 251.000 izbjeglih lani vratilo kući.
To je najniži nivo dobrovoljnog povratka izbjeglica u posljednjih 20 godina, naveo je Gutereš i, poređenja radi, podsjetio da se protekle decenije svake godine kući vraćalo u prosjeku oko milion ljudi.
Broj interno raseljenih usljed sukoba u vlastitoj zemlji, povećan je za četiri procenta i dostigao je 27,1 milion, a prema izvještaju tome su, uglavnom, doprinijeli "uporni sukobi u DR Kongu, Pakistanu i Somaliji".
Za razliku od izbjeglih, kući se obrovoljno vratilo 2,2 miliona interno raseljenih osoba, što je najveći broj u protekloj deceniji.
Pored 4,8 miliona Palestinaca koji su pod mandatom posebne agencije UN, najvise izbjeglih o kojima brine UNHCR je iz Avganistana - 2,9 miliona, Iraka - 1,8 miliona i Somalije - 680.000 ljudi.
Oko 5,5 miliona izbjeglica u 21 zemlji živi u uslovima produžene izbjegličke krize, a većina njih u tom statusu živi pet i više godina.
Tome su doprinijeli sve duži sukobi, rekao je Gutereš, istakavši da "sukobi velikih razmjera poput onih u Avganistanu, Somaliji i Demokratskoj Republici Kongo ne pokazuju znake smirivanja."
"Sukobi za koje se činilo da su pri kraju, ili gdje su se rješenja činila na pomolu, poput onog u južnom Sudanu ili Iraku, stagniraju. Zato prošla godina nije bila dobra za dobrovoljnu repatrijaciju. Naprotiv, bila je najgora u posljednjih dvadeset godina", rekao je Gutereš.
U izvještaju UNHCR-a o situaciji u Evropi, naglašeno je da je Srbija jedina zemlja sa dugotrajnim izbjeglištvom.
Istovremeno, kako je navedeno, Srbija je proaktivna u pokušajima da zatvori poglavlje izbjeglištva, a suočava se i sa naglim porastom broja lica koja traže azil, prije svega iz Avganistana.
Nasuprot utisku da izbjeglice preplavljuju industrijalizovane zemlje, izvještaj UNHCR je pokazao da je četiri petine njih utočište našlo u zemljama u razvoju i da više od polovine izbjeglica na svijetu živi u urbanim područjima.
Žene i djevojčice čine 47 odsto izbjeglica i tražilaca azila i polovinu svih interno raseljenih lica, dok su 41 procenat izbjeglica i tražilaca azila djeca mlađa od 18 godina.
Broj individualnih zahtjeva za azil porastao je na približno jedan milion u svijetu, od toga je u Južnoj Africi bilo više od 222.000 novih zahtjeva, tako da je postala najveća azilantska destinacija na svijetu.
Krajem prošle godine UNHCR je u 60 zemalja registrovao 6,6 miliona apatrida, međutim, prema procjenama Agencije, u svijetu ima oko 12 miliona osoba bez državljanstva.
U izvještaju je istaknuto da je zbog sve dužih sukoba, sve teži dobrovoljni povratak izbjeglih i raseljenih i da se za trajno preseljenje u treće, obično razvijene zemlje, lani prijavilo rekordnih 128.000 osoba, što je naveći broj u proteklih 16 godina.
Krajem prošle godine u program preseljenja je ušlo 112.400 izbjeglica, a među 19 zemalja preseljenja na prvom mestu su SAD koje su primile gotovo 79.900 izbjeglih. Slijede Kanada (12.500), Australija (11.100), Njemačka (2.100), Švedska (1.900) i Norveška (1.400).
Najveće grupe izbjeglica preseljenih u treće zemlje tokom prošle godine potiču iz Mijanmara (24.800), Iraka (23.000), Butana (17.500), Somalije (5.500), Eritreje (2.500) i DR Konga (2.500).
Prema izvještaju UNHCR-a, u posljednjih 10 godina naturalizovano je najmanje 1,3 miliona izbjeglica, od toga više od polovine u SAD.
(Tanjug)
