Predsjednik Bjelorusije podigao uloge u novom gasnom obračunu sa Rusima, ovoga puta ljetnjem.
Gasprom obećao da EU neće ostati bez gasa i zovu evropske posmatrače.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko naložio je da se obustavi tranzit ruskog gasa za Evropu kroz tu zemlju, nakon što je ruski "Gasprom" smanjio Bjelorusiji isporuke gasa za 30 odsto zbog duga.
Lukašenko je obustavu tranzita gasa najavio u Minsku, tokom susreta sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim, prenose ruski mediji.
Oko 20 odsto ruskog gasa odlazi u Evropu preko Bjelorusije i obustava bi oštetila oko šest odsto evropskih potrošača, prije svega u Litvaniji, Njemačkoj i Poljskoj.
Bjeloruski predsjednik je pozvao rusku stranu da dug Bjelorusije "Gaspromu" "prebije" sa dugom koji ta ruska državna kompanija ima za tranzit preko bjeloruske teritorije.
Lukašenko je ocijenio da "Gasprom od spora pravi gasni rat" i kazao da gas neći ići u Evropu preko Bjelorusije sve dok "Gasprom" ne plati dug za tranzit.
"Gasprom je dužan 260 miliona dolara, uzimajući u obzir i maj.
Naložio sam da se obustavi tranzit gasa preko Bjelorusije dok Gasprom ne plati. Za pola godine nam nisu ni kopejku platili", rekao je Lukašenko.
Bjeloruski lider je kazao da je u maju Bjelorusija u potpunosti platila isporuke ruskog gasa, uzimajući u obzir povećane cijene za gas.
Moskva traži od Minska da plati ovogodišnji dug za gas u iznosu od 192 miliona dolara, prijeteći da će postepeno skratiti isporuke gasa do 85 odsto, što je, po riječima šefa "Gasproma" Alekseja Milera "proporcionalno visini duga".
"Gasprom" je po nalogu predsjednika Dmitrija Medvedeva juče uveo restrikciju isporuka gasa Bjelorusiji za 15 odsto, a danas ju je povećao na 30 odsto.
Evropska komisija pozvala je danas Minsk i Moskvu da poštuju svoje obaveze iz ugovora nakon što je spor o neisplaćenim dugovanjima zaprijetio redovnosti isporuka ruskog gasa u Evropu.
"Očekujemo da protok gasa u EU ne bude ugrožen i očekujemo da će biti ispoštovane obaveze iz ugovora. Nastavljamo da pratimo razvoj situacije i u bliskom smo kontaktu sa Ruskom Federacijom i Bjelorusijom", izjavila je portparol Evropske komisije za energetiku Marlen Holcner.
Istovremeno iz "Gasprom" kažu će učiniti sve da evropski potrošači ne budu oštećeni ukoliko Bjelorusija počne da zahvata ruski gas namijenjen izvozu.
Kao je danas izjavio potpredsjednik upravnog odbora ruskog holdinga i generalni direktor "Gasprom eksporta" Aleksandar Medvedev, pripremili su "plan za slučaj da bjeloruska strana odluči da prekrši svoje tranzitne obaveze".
Medvedev je najavio spremnost ruske strane da aktivira posmatrače, kako je to učinjeno u slučaju prethodne gasne krize u Evropi, "kako bi bilo očigledno ko šta radi".
Zvanični predstavnik "Gasproma" Sergej Kuprijanov je ranije danas rekao da je u ruski holding jutros stiglo pismo vice-premijera Bjelorusije Vladimira Semaška, u kome se najavljuje da će "u slučaju daljeg smanjenja isporuka, Bjelorusija početi da uzima određene količine energenta iz izvoznog gasovoda kako bi zadovoljila potrebe svoje privrede".
Rusija je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci povećala izvoz gasa u Evropu za 13 milijardi kubnih metara u poređenju sa istim razdobljem lane.
"Prošle godine 'Gasprom' je za pet mjeseci evropskim potrošačima isporučio 48,6 milijardi, a ove 61,7 milijardi kubnih metara", precizirao je Medvedev, ukazujući da će ove godine holding najvjerovatnije u Evropu izvesti 145 milijardi kubnih metra gasa.
Prosječna izvozna cijena gasa, kako je rekao Medvedev, ove godine će biti 308 dolara za hiljadu kubnih metara. Pri tom će, kako u "Gaspromu" prognoziraju, prihodi biti uvećani na 45 milijardi dolara u poređenju sa 41,5 milijardi u prošloj "kriznoj" godini, koji su ipak bili veći nego u predkriznoj 2008.
Planirano je da "Gasprom" u 2011. godini poveća isporuke na 163,5 milijardi, a 2012. godine na 170,9 milijardi kubnih metara gasa.
Prošle godine Rusija je izvezla 140,2 milijarde kubnih metara gasa. Svjetska finansijsko-ekonomska kriza uticala je na značajno smanjenje potrošnje prirodnog gasa u Evropi prošle godine, koje se podudarilo sa povećanjem proizvodnih kapaciteta za proizvodnju i regasifikaciju tečnog gasa.
Ponuda gasa na evropskom tržištu premašivala je tražnju, što je rezultiralo smanjenim preuzimanjem ruskog gasa za oko 12,3 odsto u poređenju sa 2008. godinom.
(agencije/MONDO)
