U Saveznoj Republici Njemačkoj danas se obilježava jubilarni "Dan ujedinjenja".
Prije dvadeset godina su uklonjene vještačke granice između zapadne i istočne Njemačke.
To je bio istorijski događaj, ne samo za Nijemce, nego i za međunarodnu zajednicu. On je i formalno označio kraj "hladnog rata" između zapada i Istoka, odnosno blokova.
Simboličan zaokret se zapravo desio godinu dana ranije kada je između 8. i 9. novembra 1989. godine srušen 156 kilometara dugi Berlinski zid koji je skoro tri decenije dijelio taj grad i zemlju na istočni i zapadni dio.
To je bila "gvozdena zavjesa", simbol dubokih političkih i vojnih podjela između dva bloka, NATO-a i Varšavskog ugovora.
"Taj datum (9. novembar 1989. godine) kada je srušen Berlinski zid je najljepši dan u istoriji Njemačke... Mi nikada nećemo zaboraviti naše susjede i saveznike koji su omogućili ujedinjenje dvije Njemačke", izjavila je kancelarka Angela Merkel povodom obilježavanja 20. godišnjice pada Berlinskog zida.
Ujedinjenje dvije Njemačke dočekano je sa olašanjem i nacionalnim romantizmom i u Bonu i u Berlinu. Ali uklanjanje stvarnih granica i podjela između bogatog zapada i siromašnog istoka nije išlo ni brzo niti glatko, kao što se to u početku vjerovalo. Taj proces nije okončan ni poslije dvije decenije.
Među Nijemcima se i dalje poteže pitanje: da li je to bilo stavrno ujedinjenje dvije države ili je zapadna Njemačka pripojila državu na istoku.
"Ujedinjenje je bila želja većine tadašnjih istočnih Nijemaca. Ujedinjenje nije bio 'anšlus', kako ga neki opisuju i danas", objasnila je nedavno kancelarka Merkel upotrijebivši pri tom taj izraz koji je obično dovođen u vezu sa Hitlerovom aneksijom Austrije 1938. godine.
Kada ona to kaže treba joj i vjerovati, jer je rođena u istočnoj Njemačkoj, tamo je i školovana. Političku karijeru je napravila poslije ujedinjenja dvije države.
Anketa koju je početkom septembra sprovela dobrotvorna organizacija Narodna solidarnost potvrdila je da proces stvarnog ujedinjenja još nije okončan: 11 odsto ispitanih na zapadu i devet odsto na istoku i danas "žali za zidom".
Studija je takođe pokazala da se četvrtina građana na istoku još ne osjeća "kao pravi građani Savezne Republike Njemačke".
Ali i pored toga 60 odsto anketiranih je reklo da ne bi željelo da se točak vremena vrati unazad, na period prije ujedinjenja, a istraživači dodaju: na istoku Njemačke "postoji stalna, rastuća identifikacija sa Saveznom Republikom Njemačkom".
Pad "gvozdene zavjese" je i na međunarodnom planu imao jak uticaj: otvoren je dijalog između istoka i zapada, počela je da se stvara klima povjerenja i saradnje.
Ujedinjenje dvije Njemačke je, takođe, podstakao proces brisanja granica unutar zapadne Evrope koji je1985. godine otpočeo potpisivanjem Šengenskog ugovora.
U godinama koje su uslijedile uveden je bezvizni režim, ne samo unutar EU, nego i sa državama koje su na putu integracija sa Unijom.
(Tanjug/MONDO)
