Među radnicima koji zarađuju najnižu zagarantovanu platu od 370 maraka ima i onih koji su primorani da se odreknu dijela tog iznosa, jer ga moraju vratiti poslodavcu.
To je potvrdio Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji ističe da se protiv takve pojave potrebno boriti.
"Takve situacije prisutne su u nekim trgovačkim radnjama, u smislu da poslodavci isplate minimalac radnicima, pa im zatim traže da im dio vrate, što radnici i urade", pojašnjava Trivić za "Nezavisne novine".
Informacije o ovakvoj praksi stigle su i do Gorana Savanovića, predsjednika Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, koji ističe da su zaprimali anonimne prijave od strane radnika kojima poslodavac uzima dio od isplaćenog minimalca.
"Imate slučajeva da poslodavci traže nazad dio novca od isplaćenih 370 maraka. Žalosno je što ima takvih slučajeva. Jedina mogućnost u takvim slučajevima jeste da radnik o tome javno progovori", rekao je Savanović.
Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, ističe da nema podataka o tome da poslodavci u ovom sektoru traže od radnika da, nakon što im isplate minimalac, vrate jedan dio.
"Međutim, imate dosta preduzeća koja radnicima isplaćuju minimalac, a koji iznosi 370 maraka. Ali, postoje i čak određena građevinska preduzeća, a takvih je malo, koja svojim radnicima daju iznos manji od minimalca", kazala je Vrabičićeva, koja ističe da, po posljednjim podacima, građevinci u prosjeku mjesečno zarađuju nešto više od 500 maraka.
Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, kaže da u ovoj grani nije bilo slučajeva da poslodavac traži od radnika da dio plate vrate, ali i ne isključuje da takvih primjera ima u drugim djelatnostima.
"Moram priznati da većina njih isplaćuje nešto iznad minimalca, kao što je recimo 380 ili 400 maraka", naveo je Ružičić.
Podaci iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS ukazuju na to da je čak 35 odsto zaposlenih (njih oko 100.000) u RS prijavljeno na najnižu osnovicu, koja iznosi 370 maraka.
Međutim, podaci iz Poreske uprave RS se ne podudaraju s onima iz Fonda PIO RS, jer je, prema njihovim informacijama, znatno manje zaposlenih na minimalcu.
"Prema podacima Poreske uprave RS, s obrađenih poreskih prijava poreza po odbitku za novembar 2014. godine, 32.703 zaposlena u RS bila su prijavljena na najnižu propisanu platu, kao i još 818 radnika zaposlenih u kožarsko-tekstilnoj industriji", naveli su iz Poreske uprave RS.
Inače, iz Fonda PIO RS podvlače da radnik, kojem poslodavac isplaćuje minimalnu platu, ispašta, jer mu je plata manja od realne koju treba da dobije, a biće oštećen i kada bude podnio zahtjev za penziju, koja direktno zavisi od visine uplata i dužine staža.
Naime, kako pojašnjavaju, loša uplata doprinosa na duže staze znači i nisku penziju.
"Takve situacije prisutne su u nekim trgovačkim radnjama, u smislu da poslodavci isplate minimalac radnicima, pa im zatim traže da im dio vrate, što radnici i urade", pojašnjava Trivić za "Nezavisne novine".
Informacije o ovakvoj praksi stigle su i do Gorana Savanovića, predsjednika Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, koji ističe da su zaprimali anonimne prijave od strane radnika kojima poslodavac uzima dio od isplaćenog minimalca.
"Imate slučajeva da poslodavci traže nazad dio novca od isplaćenih 370 maraka. Žalosno je što ima takvih slučajeva. Jedina mogućnost u takvim slučajevima jeste da radnik o tome javno progovori", rekao je Savanović.
Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, ističe da nema podataka o tome da poslodavci u ovom sektoru traže od radnika da, nakon što im isplate minimalac, vrate jedan dio.
"Međutim, imate dosta preduzeća koja radnicima isplaćuju minimalac, a koji iznosi 370 maraka. Ali, postoje i čak određena građevinska preduzeća, a takvih je malo, koja svojim radnicima daju iznos manji od minimalca", kazala je Vrabičićeva, koja ističe da, po posljednjim podacima, građevinci u prosjeku mjesečno zarađuju nešto više od 500 maraka.
Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, kaže da u ovoj grani nije bilo slučajeva da poslodavac traži od radnika da dio plate vrate, ali i ne isključuje da takvih primjera ima u drugim djelatnostima.
"Moram priznati da većina njih isplaćuje nešto iznad minimalca, kao što je recimo 380 ili 400 maraka", naveo je Ružičić.
Podaci iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS ukazuju na to da je čak 35 odsto zaposlenih (njih oko 100.000) u RS prijavljeno na najnižu osnovicu, koja iznosi 370 maraka.
Međutim, podaci iz Poreske uprave RS se ne podudaraju s onima iz Fonda PIO RS, jer je, prema njihovim informacijama, znatno manje zaposlenih na minimalcu.
"Prema podacima Poreske uprave RS, s obrađenih poreskih prijava poreza po odbitku za novembar 2014. godine, 32.703 zaposlena u RS bila su prijavljena na najnižu propisanu platu, kao i još 818 radnika zaposlenih u kožarsko-tekstilnoj industriji", naveli su iz Poreske uprave RS.
Inače, iz Fonda PIO RS podvlače da radnik, kojem poslodavac isplaćuje minimalnu platu, ispašta, jer mu je plata manja od realne koju treba da dobije, a biće oštećen i kada bude podnio zahtjev za penziju, koja direktno zavisi od visine uplata i dužine staža.
Naime, kako pojašnjavaju, loša uplata doprinosa na duže staze znači i nisku penziju.