Veterani iz BiH, Srbije i Hrvatske u Goraždu

Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju organizovala je danas zajedničku posjetu ratnih veterana iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske Goraždu.

Veterani su odali počast braniocima ovog grada, pripadnicima policije, te položili cvijeće i na spomenik djeci ubijenoj tokom opsade od 1992. do 1995 godine, kraj spomen-ploče zdravstvenim radnicima na zgradi Kantonalne bolnice, posjetili Zavičajni muzej, poznati Most ispod mosta, koji je tokom rata korišten za prelazak sa jedne na drugu obalu Drine, kao i Spomen park Rorovi.

„Danas smo u Goraždu povodom zajedničke posjete bivših boraca svih vojski koje su ratovale na području BiH i Hrvatske. Da odamo poštu poginulim ljudima u Goraždu za vrijeme opsade '92-'95 i da pokažemo da mi borci zajedno možemo poslati jednu drugačiju poruku o prošlosti, da želimo zajedno da žalujemo za poginulim i da nekim našim budućim generacijama ostavimo jednu drugačiju vrstu sjećanja na prošlost. Ne onu podijeljenu i još uvijek punu mržnje i distance jednih prema drugima, već da pokažemo da čak i borci koji su ratovali jedni protiv drugih mogu danas zajedno da polažu cvijeće na spomen-obilježja svih naroda", rekao je Adnan Hasanbegović, bivši pripadnik ARBiH i član mirovne organizacije Centar za nenasilnu akciju.

Sa stanjem u Goraždu tokom opsade od 1992. do 1995 godine bivše pripadnike Vojske Jugoslavije, Hrvatske vojske, ARBiH, VRS i HVO-a upoznao je jedan od goraždanskih ratnih komandanata, Abduselam Sijerčić, koji je danas predsjednik Udruženja veterana rata Bosansko-podrinjskog kantona.

„Ovo je spomen obilježje za budućnost, pored kojeg smo posebno sentimentalni. Da se ne desi nikad više ono što se dešavalo. Ovo je ujedno i naš dug prema djeci. Većina ih je došla iz okolnih gradova da se ovdje spasu, ali su ubijena“, istakao je Sijerčić kraj spomen-obilježja podignutog u znak sjećanja na više od 148 ubijene djece. Podaci o broju djece ubijene tokom napada na Goražde nisu konačni.

Miloš Lazović, zamjenik predsjednika Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske, rekao je kako nema razloga danas, a nije bilo ni u prošlosti da se komšije oko nečega otimaju.

„Mislim da ratni veterani, bez obzira koje nacije bili i kojoj vojsci pripadali, nisu ni počeli ovaj rat, ali smo najviše stradali. Stradali smo i u ratu, a stradavamo i poslije rata. Mi smo kolateralna šteta nekih viših rukovodilaca, nekog velikog brata ili ne znam koga, jer nije bilo razloga, a nema ni danas, da se komšije međusobno otimaju oko nečega“ poručio je Miloš Lazović.

Amir Mujkić, predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida Zavidovići, prvi put je u Goraždu.
„Imali smo sličnu posjetu i u Zavidovićima, tako da sve više upoznajem muke ljudi, pojedinaca, građana. Išao sam na sve strane sukobljenih armija i mislim da su Bošnjaci najviše propatili u ovom ratu“, rekao je Mujkić.

U Vukovaru, na strani tadašnje Vojske Jugoslavije, kao pripadnik policije zadužen za forenzička vještačenja zatekao se i Ljudevit Kolar. Kroz Centar za ratnu traumu u Novom Sadu danas nastoji pomoći veteranima da savladaju ratne traume.

„To ne prolazi do kraja života. Samo ima varijanta da može da se nauči da se živi s tim ako imate adekvatnu podršku“, rekao je Kolar.

Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju, sa uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. godine organizuje posjete grupe ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i BiH mjestima stradanja civila i vojnika tokom posljednjeg rata. Posjete se organizuju u partnerstvu sa veteranskim asocijacijama i grupama iz svakog mjesta koje se planira posjetiti.

Iz Centra poručuju kako ovom idejom žele pokazati da su bivši borci društvena skupina koja posjeduje visok stepen i kredibiliteti i potencijal za rad na polju izgradnje mira upravo zato što su neposredno, često na veoma surov način, iskusili rat na sopstvenoj koži.