Novogodišnje i božićne praznike ove godine obilježavamo bez snijega, a neobično visoke temperature rezultat su klimatskih promjena.
Prošle godine u ovo vrijeme Bosnu i Hercegovinu je zavejao snijeg, temperature su dostizale skalu od -20°C, ali 2018. godine slika je potpuno drugačija. Meteorolozi najavljuju temperature i do +17°C.
Klimatske promjene su tu i sve su očiglednije, kažu iz Centra za životnu sredinu i ističu da više nema opravdanja.
"Prve posljedice klimatskih promjena najviše su osjetile afričke i azijske zemlje. Međutim, analize pokazuju da će klimatske promjene i te kako pogoditi i zemlje Balkana. Ekstremno niske temperature koje su pogodile Ameriku ovih dana, apokaliptični prizori uzrokovani sušom u Jemenu i arapskim zemljama, razorni vjetar u BiH sredinom decembra i visoke temperature ovih dana, jasno pokazuju da su klimatske promjene tu i da priroda bijesno odgovara ljudskim aktivnostima“ saopšteno je iz ovog Centra.
Podsjećanja radi, 175 država svijeta potpisalo je Pariški sporazum iz 2015. godine, a među njima nalazi se i Bosna i Hercegovina koja se obavezala učestvovati u ukupnom smanjenju emisija gasova staklene bašte, prvenstveno CO2.
"Fosilna industrija definitivno ne može biti dio pravedne tranzicije ukoliko žellimo zadržati porast globalne temperature na 1.5 °C, a vremena je sve manje. Ne možemo se pravdati činjenicom kako smo mala zemlja koja nema veliki udio emisija na globalnom nivou, već trebamo raditi na rješavanju problema koje se dešavaju na lokalnom i nacionalnom nivou, zarad zdravlja ljudi, očuvanja ekonomije i poboljšanja kvaliteta života“, izjavila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene.
Iako je posljednji sastanak o klimatskim promjenama, održan u Bonu prošle godine, od strane nevladinih organizacija i civilnog sektora označen kao najveće razočarenje, svi su usaglašeni da se ključne promjene dešavaju na lokalnim i nacionalnim nivoima i da je moć u rukama ljudi, a ne vlada i koorporacija.