BiH: Kocka se oko 40.000 ljudi

Katastrofalno ekonomsko stanje u BiH i ogromna nezaposlenost doveli su do toga da je sve više patoloških kockara.

0
A- A A+
Kockarnica, kockanje, slot masina Foto: Mondo/Goran Sivački

Marko Romić, psiholog, specijalista traumatske psihologije u Domu zdravlja Mostar i voditelj Kluba liječenih zavisnika o kocki u Mostaru, procjenjuje kako u Mostaru ima do 1.200 patoloških kockara, a u BiH njih 35 do 40 hiljada.

"Iskustva nam govore da u svakoj zajednici od ukupnog broja stanovnika koji živi na određenom području, oko 70 odsto njih je na neki način kockalo, a od tih 70 odsto, 1 do 1,5 odsto postanu patološki kockari", kazao je Romić za agenciju Fena.

Prema njegovim riječima, nema pravila koja kategorija populacije najviše kocka.

"Kocka ne bira žrtvu i ne gleda koliko ko ima novca, obrazovanost ni pol, je li iz ruralnog ili gradskog područja. Kockaju i žene i muškarci, a kockaju podjednako i oni od 15 i oni od 80 godina", navodi Romić. 

On kaže kako na kocku često ponukaju dobitci, ali i agresivna kampanja kladionica.

Takođe, širenju kockanja pogoduju moderne tehnologije koje omogućavaju široku dostupnost igara na sreću, kao i mogućnost da kockari ostanu prikriveni duže vrijeme.

Posljedice patološkog kockanja su, u mnogim slučajevima, nesagledive i u prvom redu ogledaju se u propasti pojedinca i njegove porodice.

Romić dodaje kako su kockari veliki lažovi i jako su kreativni u tome.

"Kada treba kockati, a nemaju novaca, patološki kockar ode sav zadihan do prijatelja kojeg zna da ima sredstava, te mu kaže, na primjer, da je imao saobraćajku, pa da ne zove policiju da mu ovaj da 700 maraka ili da bi opravdao novac kojeg je izgubio, ženi kaže kako mu prijatelj ima bolesno dijete pa mu je on kao dao puno novaca i slično", objašnjava Romić.

Pored patološkog kockara najviše su ugrožene supruge, ako su zavisnici u bračnoj zajednici, ili roditelji, ako nisu u braku.

Ostale vijesti