MMF: Dug javnih preduzeća u RS 2,9 milijardi KM

U BiH ima preko 550 državnih preduzeća, od čega je u RS 235, a koji zapošljavaju ukupno preko 80.000 ljudi ili oko deset odsto ukupnog broja zaposlenih.

0
A- A A+
mmf Foto: Mondo/Brankica Spasenić

Navedeno je ovo u izvještaju o radu javnih preduzeća u BiH, koji je danas u Banjaluci predstavio Francisko Parodi (Francisco Parodi) stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH.

On je istakao da su javna preduzeća vlasnici oko 30 milijardi KM aktive, te da imaju obaveze od oko osam milijardi KM.

Kada je u pitanju poreski dug, taj problem je izraženiji u javnim kompanijama u Federaciji BiH gdje je taj iznos oko 1,1 milijardi KM.

"RS nema sistemski problem neplaćenih doprinosa. Među prvih 20 najvećih dužnika u BiH, nije nijedno preduzeće iz RS. U FBiH to zaista jeste veliki problem", istakao je Parodi.

Prema podacima do kojih je došao MMF, javne firme isplaćuju oko 80 miliona KM dividendi vladama, dok su vlade isplatile 214 miliona KM u transferima i subvencijama javnim firmama.

"Dakle, dali su oko dva, do 2,5 puta više, nego što su dobili od tih preduzeća", istakao je Parodi.

Što se tiče Republike Srpske, ovdje postoji 235 javnih kompanija, koje zapošljavaju 27.500 radnika i imaju oko 2,9 milijardi KM duga.

"Ima dosta malih i srednjih državnih preduzeća, oko dvije trećine, a većina ljudi je zaposleno u velikim kompanijama. U RS su elektro kompanije prve po velikom broju zaposlenih", kazao je Parodi.

On je istakao da u BiH nema jedinstvene liste javnih preduzeća, a da u RS ima takva lista, koja je objavljena u APIF-u, ali da nije ažurirana od 2012. godine.

"Vlada se baš i ne ponaša kao vlasnik ovih preduzeća. Mi nismo ovdje da se izvrši privatizacija, nego ćemo predložiti okvir sa prijedlozima koje firme bi trebalo privatizvovati, gdje izvršiti javno - privatno partnerstvo i slično", rekao je Parodi, te ocijenio da je privatizacija dio šireg reformskog procesa.

Naglasio je da je MMF napravio prvu sveobuhvatnu bazu podataka državnih preduzeća i da je taj posao trajao godinu dana.

Fokus je bio na onim preduzećima koja loše posluju, utiču na budžet i makroekeonomsko kretanje.

"Postavili smo pitanje kako vlada radi i da li je dobar vlasnik ovih preduzeća", istakao je Parodi

On je naveo da u RS javni sektor nije u najboljem stanju, te da je 135 preduzeća veoma zaduženo.

"U RS nema javnih preduzeća koja su finansijski čvrsta. Polovina ima vrlo visok finansijski rizik", dodao je Parodi.

Među top 20 sa visokim rizikom u RS, su Elektroprivreda RS, Elektrokrajina, Autoputevi RS, Putevi RS, Željeznice i Šume Srpske.

"Malo je vjerovatno da javna preuzeća mogu da smanje dug bez vladine podrške. Vlada i dalje mora da bude uključena i da nađe sistemsko rješenje", istakao je Parodi.

On je komentarisao i dogovore stranaka oko raspodjele direktorskih funkcija u javnim preduzećima, te naglasio da „poslovodstvo treba da se bira prema stručnosti“.

Komentarisao je i poslovanje Investiciono-razvojne banke RS, te istakao da ne postoji državna agencija koja vrši nadzor nad IRB-om, da nema konkretnih ciljeva koji se postavljaju pred IRB, nema tromjesečnih izvještaja prem ministarstvu finansija RS, te posebno naglasio da je „šokiran da Glavna služba za reviziju RS od 2012. nije radila reviziju poslovanja IRB-a RS“.

Tagovi:

Ostale vijesti