U Bosni i Hercegovini, ali i širom regiona, sve veći broj mladih koristi antidepresive.
Ljekari i psiholozi upozoravaju da ovaj trend nije slučajan, već posljedica izraženih psiholoških problema među mlađom populacijom – anksioznosti, depresije, paničnih napada i problema s pažnjom i koncentracijom.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, potrošnja antidepresiva u BiH konstantno raste. Samo u 2023. godini, građani su na antidepresive potrošili oko 10,9 miliona KM, što je osjetan porast u odnosu na prethodne godine.
Poređenja radi, u 2022. godini ta brojka je bila blizu 10 miliona KM.
Takođe, značajno raste i ukupna potrošnja lijekova za smirenje, hipnotika i sedativa, koja je zajedno premašila 26 miliona KM prošle godine.
"Strah od propuštanja"
Osim klasičnih izvora stresa – škola, fakultet, porodični odnosi i finansijski pritisci – mladi danas žive u digitalnom okruženju koje dodatno pogoršava mentalno stanje. Društvene mreže, stalna poređenja, FOMO efekat i nerealna očekivanja stvaraju konstantan pritisak.
Zbog svega toga mladi nerijetko pate od hronične anksioznosti i depresivnih simptoma koje ne prepoznaju odmah.
Veća svijest o mentalnom zdravlju
Porast upotrebe antidepresiva ne mora nužno biti samo alarmantna vijest. Stručnjaci naglašavaju da ovaj trend može ukazivati i na pozitivan pomak – veću svijest i spremnost da se potraži pomoć.
Činjenica je da pripadnici generacije Z imaju veću svjesnost o mentalnom zdravlju i ne stide se priznati da imaju problem. Nekada su ljudi krili da idu na terapiju, dok je danas to sve prihvaćenije, posebno među generacijom Z.
Dok dio javnosti kritikuje "pretjerano prepisivanje lijekova", ljekari ističu da antidepresivi mogu biti ključni za oporavak – ali samo uz stručni nadzor i najčešće kao dio šire terapije koja uključuje i psihoterapiju.
Problem nastaje kada se lijekovi koriste bez nadzora, po preporuci interneta ili samoinicijativno – što, nažalost, nije rijetkost.
Kako prepoznati da mlada osoba treba pomoć?
Roditelji i nastavnici trebaju obratiti pažnju na:
- povlačenje i gubitak interesa
- poremećaje sna i apetita
- pesimizam i gubitak energije
- pad u školskom/akademskom uspjehu
- fizičke tegobe bez očiglednog uzroka
- nagle promjene raspoloženja
Manje stigme, više podrške
Dok brojke o rastu upotrebe antidepresiva među mladima treba shvatiti ozbiljno, važno je ne širiti paniku – već razumijevanje. Sve češće liječenje mentalnih poremećaja može biti pokazatelj da mladi više ne žele da trpe u tišini.
Zdravlje uma jednako je važno kao i zdravlje tijela. I možda je upravo ta spremnost da se potraži pomoć – prvi korak ka zdravijem društvu.
(MONDO)
