Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se od 1950. godine na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi put priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika".
Ona je istakla da se na osnovu poštovanja prava manjina mjeri stepen demokratizacije društva i da se BiH prema ovom parametru nalazi u tranziciji.
Đuderija je navela da je na nivou BiH urađen nacrt strateške platforme za poboljšanje položaja nacionalnih manjina koji će, prije usvajanja, biti upućen na mišljenje vladama Republike Srpske i Federacije BiH.
"Primarni cilj strategije je da BiH poboljša ispunjavanje svojih obaveza u oblasti poštovanja prava pripadnika nacionalnih manjina, odnosno da se unaprijedi zakonska regulativa u skladu sa evropskim zakonima i obavezama koje BiH preuzima", rekla je Đuderija na konferenciji za novinare.
Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubomir Sandić podsjetio je da je 10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava ove godine povećen pravima nacionalnih manjina.
"Ove godine na Dan ljudskih prava promovišemo i globalnu inicijativu `Ljudska prava 365`, koja podrazumijeva ljudska prava svakog dana u godini i koja ima za cilj da senzibiliše javnost o ljudskim pravima", rekao je Sandić.
Prema njegovim riječima, inicijativa "Ljudska prava 365" ima za cilj i da podsjeti vlasti na obavezu poštovanja ljudskih prava, da ih obaveže na obezbjeđenje uslova kako bi za svakom građaninu bilo moguće da ostvari svoja ljudska prava, kao i da eliminiše sve oblike diskriminacije bez obzira na različitosti svakog građanina.
Fermin Kordoba iz Misije OEBS-a u BiH istakao je da diskriminacija predstavlja veliku prepreku za ostvarivanje ljudskih prava ne samo manjina, nego i drugih ugroženih kategorija stanovništva, poput povratnika i raseljenih lica.
Kao tri razloga koja dovode do diskriminacije, Kordiba je naveo mali broj sudskih presuda u predmetima od značaja za povredu ljudskih prava, slabo razvijenu svijest građana o značaju ljudskih prava, te problem da institucija ombudsmena obavlja posao ukoliko nije finansijski nezavisna i ukoliko ne raspolaže odgovarajućim resursima za to.
Povodom 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava i globalne inicijative "Ljudska prava 365", Institucija ombudsmana BiH u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku Misije OEBS-a, organizovali su u Sarajevu skup na kojem su predstavljene preporuke Ombudsmana BiH u vezi sa ostvarivanjem prava Roma u BiH i promovisan Nacrt strateške platforme za poboljšanje položaja nacionalnih manjina.
Performansom pod nazivom "Šta je to potrebno da ostvarim svoje pravo na rad?" koji je održan preko puta sjedišta Narodne skupštine RS aktivisti Udruženja građana "Oštra nula" obilježili su danas u Banjoj Luci međunarodni dan ljudskih prava.
Oni su podsjetili na Član 5. Zakona o radu RS u kojem se navodi da "radnik, kao i lice koje traži zaposlenje, ne može biti stavljen u neravnopravan položaj kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja, socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u sindikatu ili političkoj organizaciji, tjelesnog i duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa."
Ovom akcijom su željeli, kako je rekla aktivistica "Oštre nule" Dražena Lepir, da naglase da je pravo na rad pravo svakog čovjeka što pokazuje i navedeni član Zakona o radu.
"Realnost je kvalitativno i kvantitativno drugačija. Nepotizam i pripadnost političkoj partiji su postali uslovi za zaposlenje i to je postala javna stvar. Zbog takvih okolnosti jedno od pitanja koje postavljamo vlasti je "šta je to potrebno da ostvarim svoje pravo na rad?", jer je očito da je gotovo nemoguće dobiti posao, ako nismo u srodstvu, kumstvu ili u bilo kakvom drugom sitno-privatnom interesnom odnosu sa vladajućom elitom, iako smo im kao birači omogućili dobro plaćen posao", istakla je Lepir.
U Republici Srpskoj, podsjećaju iz "Oštre nule", je oko 150 hiljada nezaposlenih i ovaj se broj ne mijenja godinama, samo se smjenjuju političke afere koje pokazuju da zakon i prava nisu jednaki za sve.
"Očito je da nas obespravljuju i da prema nama ne postupaju kao prema svojoj djeci, niti nas uvažavaju kao glasače koji smo im obezbijedili odgovorne poslove, a funkcije vlasti koriste prvenstveno kao privatne privilegije za zadovoljenje svojih potrebe", poručila je Lepir.
Republika Srpska je u potpunosti posvećena unapređenju standarda iz oblasti ljudskih prava i sloboda koje čine osnov njenog najvišeg pravnog akta i predstavljaju polazište za zakonsku regulativu u svim oblastima, izjavio je danas predsjednik Narodne skupštine Srpske Nedeljko Čubrilović.
"Ovo je prilika da naglasimo da su zaštita i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda svih građana, posebno najugroženijih kategorija i manjinskih zajednica, osnova svakog demokratskog, modernog i slobodnog društva i pravne države", rekao je Čubrilović novinarima povodom 10. decembra - Dana ljudskih prava.
On je, pred početak posebne sjednice Narodne skupštine, rekao da je za BiH, s obzirom na protekla ratna dešavanja, od izuzetnog značaja da se nađe u porodici evropskih naroda.
Čubrilović je naglasio da je potrebno obezbijediti odgovoran odnos i funkcionisanje svih institucija u skladu sa njihovim nadležnostima i obavezama, da bi ljudska prava i osnovne slobode bili u potpunosti ostvareni i zaštićeni.
"U našim uslovima potrebno je naglasiti jednaku važnost zaštite i kolektivnih i individualnih prava koja predstavljaju osnov njihove stabilnosti, prosperiteta i održivosti", naveo je Čubrilović.
Čubrilović je naglasio i da se Srpska zalaže za objektivan, uravnotežen i ujednačen pristup svih u BiH i van nje o pitanjima kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, a koje podrazumijeva konzistentan pravni i etički odnos prema uzrocima, karakteru i posljedicama nedavnog sukoba.
Civilno društvo u BiH pozvalo je novoizabrane predstavnike vlasti da doprinesu aktivnom poštivanju ljudskih prava.
"Povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, mi organizacije civilnog društva, mreže organizacija i koalicije pozivamo novoizabrane predstavnike i predstavnice zakonodavne i izvršne vlasti u BiH da beskompromisno, odlučno i iskreno povjerene im mandate stave u službu zaštite i promocije osnovnih ljudskih prava koja se u Bosni i Hercegovini svakodnevno krše", navedeno je u saopštenju Mreže za izgradnju mira, NVO vijeća, Antikorupcijske mreže BiH, Ženske mreže BiH, Inicijative Građanke za ustavne promjene i Ženske alternativne vlade.
Formiranje nove vlasti i programa rada prilika je novoizabranim predstavnicima vlasti da uzvrate povjerenje svojim glasačima i glasačicama i zaštite njihova prava i da pokažu da su spremni vratiti mandate ako za godinu dana ne učine ništa u borbi protiv diskriminacije/ eliminisanja diskriminacije, kažu iz Helsinškog parlamenta građana.
Ujedinjene nacije su 10. decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.
Tim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čoveka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička republika.
UN su 1966. godine donele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.
U okviru Saveta Evrope 1950. godine doneta je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem.