Republika Srpska obiluje energetskim potencijalima, a spada u red zemalja koje rasipaju novac na struju. Najveće trošadžije u RS jesu - institucije vlasti.
Tako prosječni mjesečni računi za struju Vlade RS iznose oko 36.000 KM, Poreska uprava RS za mjesec potroši oko 13.400 KM, a zgrada Uprave za indirektno oporezivanje BiH oko 10.000 KM, prenosi "EuroBlic".
Zgrada Administrativne službe grada u Banjaluci mjesečno za struju izdvoji oko 8.500 KM. Ništa racionalnije nisu ni druge opštine, a većina umjesto da instalira tzv. štedljive sijelice, račune za struju pokušava da smanji isključivanjem ili naizmeničnim uključivanjem rasvjete.
Banjaluka javnu rasvetu mjesečno plati i do 170.000 KM, a tek odnedavno troškove smanjuju ugradnjom natrijumovih sijalica. Bijeljinske vlasti, koje su rasvetu isključivale od ponoći do pet ujutru, i dalje na rasvjetu za mjesec potroše i do 130.000 KM.
Na rasipničko trošenje struje upozoreno je i u izveštaju Centra za politike i upravljanja CPU BiH. U njemu se navodi da se u industriji BiH kao izvor energije najviše koristi struja - čak 42 odsto. Dok se najskuplja energija masovno troši, BiH zanemaruje da ima 30 odsto veći potencijal za obnovljivu energiju od EU prosjeka. Osim toga, BiH ima i više od šest milijardi tona rezervi uglja, lignita i treseta.
Malik Ramić iz Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti “Energies” kaže kako je i potrošnja domaćinstava neracionalna, posebno zbog toga što obim industrijske proizvodnje nije ni blizu nivoa iz 1990.
“Brojni su primeri rasipanja kako električne tako i toplotne energije, počev od nesavesnog rada sa potrošačima električne energije do paušalnog plaćanja toplotne energije, što je svakako otežavajuća okolnost u nastojanjima smanjivanja potrošnje na optimalni nivo. Nekim osnovnim mjerama i sa malo discipline moguće je uštediti i do 30 odsto od godišnjeg računa za električnu energiju, što svakako nije zanemarljivo za bilo koje domaćinstvo”, kaže Ramić.
“Što se tiče prenosa i otkupa ovakve energije, moguće je da će nastati poteškoće sa značajnim povećanjem broja proizvođača struje. Recimo, u Njemačkoj i u Velikoj Britaniji usljed velike ekspanzije manjih proizvođača obnovljive energije distributivne mreže se susreću sa problemima u prenosu, iako smatram da je u BiH distributivna mreža dovoljno razvijena da uključi prvi talas obnovljive energije”, kaže Ramić.
U ovakvom sistemu BiH na energiju nepotrebno troši 23,2 odsto BDP. Poređenja radi - u EU je učešće troškova energije u BDP oko 11,5 odsto.
(MONDO)