Kristijan Šmit je danas ju Sarajevu održao konferenciju za medije, na kojoj je iznio svoje viđenje situacije u BiH i najavio čime planira da se bavi.
Šmit je između ostalog rekao da BiH neće postati centralizovana država, ali da se njena funkcionalnost mora poboljšati.
"Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja niti jednom entitetu ili kantonu već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničkim tačkama, a ne na razlikama. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena", rekao je Šmit.
Objašnjavajući, kako je naveo, "šta želi on i međunarodna zajednica od BiH," Šmit je izrekao niz uobičajenih riječi o normalnoj zemlji, ali se sjetio iskustva države iz koje dolazi.
"Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integraciji. Ali znamo da to nije uopšte lako, no moguće je. Vratio bih se na svoje iskustvo iz 1989. godine kada je moja zemlja postigla napredak kakav nikada nismo očekivali jer je to bilo neočekivano da Berlinski zid koji je sagrađen prije 60 godina tek tako padne - ne nasiljem već zbog čistog opredjeljenja naroda. To je nešto što me uvelo u politiku. Nikada neću zaboraviti 1990. godine kada sam izabran u njemački parlament. Čuda se mogu desiti, ali prije nego tražite čuda treba shvatiti da sva čuda u istoriji zahtijevaju puno rada. Zato sam uvjeren da mlada BiH može i treba postati model dobrog života, ako fokus bude na zajedničkoj budućnosti, a ne da se cement troši na cementiranju podjela", rekao je Šmit.
Inckov nasljedik kaže da svaki ratni zločin mora biti sankcionisan, bez obzira ko ga je počinio.
"Govorimo o pojedinačnoj krivici i nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. Nema razloga da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Ponekada ne morate gledati činjenice, već reakcije na činjenice", naveo je Šmit.
Osvrnuo se na izvještaj o pravosuđu i vladavini zakona u BiH koji je sačinio njemački pravni ekspert Rajhnard Pribe
"Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno. Svoje iskustvo ću iskoristiti za bolju budućnost ove zemlje. Bio sam i ranije u ovoj regiji tako da znam da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i regiji. Ima puno stvari koje treba uraditi i želim iskoristiti svoju moć i instrumente da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje", rekao je Šmit, prenose federalni mediji.
Šmit se pozvao na Dejtonski sporazum kao osnovu za djelovanje visokog predstavnika.
"Osim OHR i visokog predstavnika za koju postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktivno držati tog sporazuma i vidjeti šta se može popraviti na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcioniše i na tome ćemo raditi", smatra Šmit.
Kaže da je opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou.
"Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene", rekao je Šmit.
Njemački političar na kraju je zaključio da su SAD vratile u EU i na zapadni Balkan, zahvaljujući Džou Bajdenu.
"On jako dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svakog. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drže skupa sa međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusiju", izjavio je Šmit.
