Crnadak za Mondo: Jednog kandidata daje SDS, jednog PDP - ime će biti poznato prije Nove godine

Potpredsjednik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak kaže da će se do kraja ove godine znati ime kandidata PDP za jednu od funkcija na narednim izborima. Najavljuje da na posebnoj sjednici NSRS ova stranka neće podržati ''sulude incijative'' Dodika i SNSD-a.

Bivši ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH tvrdi da Republika Srpska ima jako uporište u međunarodnoj politici i da se taj status mora sačuvati po svaku cijenu, a da nije vrijeme za, kako je rekao, ''sulude inicijative'' Milorada Dodika.

Da li će PDP imati kandidata za jednu od dvije najvažnije funkcije na narednim izborima i ko će to biti?

PDP će imati kandidata. Napravili smo bazični dogovor na opozicionoj strani političkog spektra u Republici Srpskoj da temelj opozicije budu dvije stranke, to su PDP i SDS i jedan kandidat će doći iz PDP, drugi iz SDS. To je dogovor iz januara ove godine kada su počeli razgovori.

Mi želimo na platformi podrške za ova dva kandidata da vidimo sve stranke i pojedince koji žele promjene i koji su iskreno protiv ovog režima. Ne možete zanemariti izuzetne pojedince koji su dali ogroman doprinos poput Nebojše Vukanovića, niti neke partije koje su nedavno napustile vladajući režim i odlučile da djeluju opoziciono, kao ni pojedince koji djeluju lokalno. Dva kandidata treba da okupe taj cijeli spektar oko sebe.

Ko će biti kandidat?

Što se tiče imena vi znate da smo mi u PDP rekli da se tu razgovori već vode. Ja očekujem, mogu reći možda do sada najprecizniju stvar koju je neko iz PDP rekao, a to je da ćemo mi vrlo brzo, vjerovatno već do kraja ove godine imati ime. Ono što je najvažnije, to ime će iza sebe imati kompletnu strukturu PDP-a, rukovodstvo i sve naše odbore i biće saopšteno u potpunom jedinstvu i tako će ići u kampanju.

Da li su DNS i SPS stalni ili povremeni dio opozicije?

Ja ne volim da komentarišem druge političke partije i mislim da ovdje treba pustiti da vrijeme pokaže svoje. Oni su donijeli odluke da budu protiv ovog režima, imaju određene hipoteke iz vremena kada su bili sa SNSD, ali su odlučili da idu protiv režima, da budu za promjene i treba im pustiti da u svom djelovanju to i pokažu. To se odnosi na svakog ko do izbora bude beskompromisno protiv režima, ko bude pokazivao spremnost da ne kalkuliše sa drugom stranom.

Kako se Draško Stanivuković snašao kao gradonačelnik Banjaluke?

Draško Stanivuković i PDP su ostvarili - to se već pomalo zaboravilo - uz pomoć drugih opozicionih faktora u Banjaluci, najveću pobjedu ovog bloka od 2014. godine i pobjede Mladena Ivanića nad Željkom Cvijanović. Možemo reći da su prošle godine Stanivuković, PDP i opozicija kreirali najveći poraz SNSD poslije ko zna koliko godina. Najvažnije, ta pobjeda je razbila led i otvorila put pobjedama na budućim izborima. Zbog dnevne politike i velike opstrukcije koju odbornička većina predvođena SNSD-om pravi gradonačelniku u njegovom poslu, izgubio se taj jedan efekat Draškove pobjede.

Ako ostavimo tu pobjedu sa strane, da li je Stanivuković uspješan kao gradonačelnik?

Za bilo koga ko obavlja bilo koji posao možete reći da je moglo bolje, ali suština je da je veliki broj obećanja ispunjen: od gradskog prevoza, preko čekanja u vrtićima, besplatnih udžbenika, uvođenja više reda, evo i slučaj "Kajak terasa" je riješen nakon više mjeseci.

Nemojte zaboraviti, navešću banalnu stvar, da imate većinu u gradu kojom upravlja SNSD a koja više želi da Draško ne uspije nego da su ulice čiste, koja se više brine o tome da on ne uspije nego za to što u dijelovima centra grada nema rasvjete, jer je ne daju novac da se to riješi, ili što nema sredstava da se pokosi trava...U gradu vlada jedna toksična atmosfera koju kreira skupštinska većina.

Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

S jedne strane dobar dio obećanja je ispunjen, a s druge strane kada bi se ušlo u detaljno, u svakom poslu možete bolje uraditi. Ali ja očekujem da Draško u narednom periodu nastavi još bolje i ispuni još više svojih obećanja.

Kako će PDP glasati na narednoj posebnoj sjednici o informacijama o vraćanju nadležnosti?

Mi ćemo vidjeti na koji će način PDP pristupiti temama onda kada sjednica bude zakazana. Nećemo pratiti nekakve sulude inicijative koje mogu da vode u incidente i sukobe - čuli smo od lidera SNSD da postoji namjera oko opkoljavanja kasarni, protjerivanja SIPA i OSA, zabrane djelovanja na teritoriji Republike Srpske svih policijskih i pravosudnih institucija sa BiH nivoa i slično - inicijative tog tipa nećemo podržati.

Konačnu odluku o stavu PDP imaćemo kada sjednica konačno bude zakazana, a još nemamo datum.

Smatrate li da bi Dodik to što navodite stvarno uradio ili je to čisto političko oružje, iznošenje maksimalističkih zahtjeva?

Činjenica je da Republika Srpska ima mnogo daleko važnijih pitanja iz oblasti ekonomije i borbe proiv korupcije. Dodik i SNSD ovo rade kako bi dobili jednu atmosferu napetosti i sukoba i kako bi u takvoj atmosferi još jednom ušli u izbore i prevaraili birače. Bez obzira na to, mi moramo djelovati ozbiljno i ne smijemo se igrati sa Republikom Srpskom. Imamo praktično državu u državi i poigravanje sa tim što imamo je opasno i nećemo to podržati bez obzira šta je u glavi onih koji to predlažu, da li da idu do kraja ili se misle povući.

Imaju li opozicija i vlast u Srpskoj ''najmanji zajednički sadržalac'' kada je politika u pitanju? Znamo da je usaglašeno zajedničko djelovanje nakon "Inckovog zakona", ali od toga više, kako se čini, nema ništa.

Što se tiče Inckovog zakona tu nije bilo posebnog usaglašavanja, tu je naš stav bio identičan stavu stranaka na vlasti: nametanje je neprihvatljivo i podržali smo stav da se ne učestvuje u radu institucija. SNSD je to vrlo brzo prekršio i mi svaki dan imamo nove dokaze o tome. Prije nekoliko dana delegati u Domu naroda i ministri u Savjetu ministara su najnormalnije radili, tako da što se toga tiče, bio je jedan identičan stav, ali te zaključke je SNSD srušio.

Ako govorimo o položaju Republike Srpske i onoga što je zajednički sadržalac PDP je objavio svojih 11 tačaka koje su za nas „sveto pismo“ i koje su uklesane u kamen. Oko toga nema pregovora. Od dvoentitetskog uređenja, preko vitalnog interesa do entitetskog glasanja i svih drugih zaštitnih mehanizama u Predsjedništvu BiH, Parlametarnoj skupštini i Savjetu ministara, mi ispod tog minimuma nećemo ići bez obzira da li smo vlast ili opozicija i to je dobar temelj oko kojeg bi trebale stati sve partije u Srpskoj.

Ako bi vas neko pitao ko je Kristijan Šmit, šta biste odgovorili?

Ovako kada pogledam iz perspektive građanina on je očigledno neka vrlo važna osoba čim mu Vlada Republike Srpske daje VIP status i policijsku pratnju, obezbjeđenje na najvišem nivou, koje dobijaju predsjednici država. Dakle, to smo sve vidjeli kada je Šmit bio u Banjaluci, tako da ja onda iz toga zaključujem da je to isti onaj Šmit koji je visoki predstavnik u BiH.

Šta je najveći politički problem u BiH? A šta je najveći problem van politike?

Najveći politički problem BiH je korupcija. Do te mjere je ušla u najmanje pore Republike Srpske i Federacije BiH i ona se vrlo uspješno održava. Efekat korupcije jača sinergijom nacionalističkih retorika u posljednje vrijeme najviše okupljenih oko SNSD, SDA i HDZ i to je ubjedljivo najveći problem. Iz toga se dalje izvode razorene institucije, nedostatak investicija, optimizma, odlazak mladih, a sve ide iz tog nenormalnog nivoa korupcije.

Bili ste ministar inostranih poslova i na osnovu diplomatskog iskustva kako vidite trenutnu diplomatsku inicijativu u BiH, predvođenu prije svega američkim diplomatama? Nazire li se neko rješenje oko izbornog zakona ili nekog šireg dogovora u BiH?

Ja sam bio učesnik obilježavanja 20 godina Dejtona u Dejtonu gdje je bio i bivši predsjednik Bil Klinton s kojim sam se sreo i razgovarao. Ja sam tada vrlo jasno vidio da SAD doživljavaju dejtonsku BiH kao svoj veliki međunarodni uspjeh i vidio sam da Republika Srpska ima jedno čvrsto uporište na kompletnoj međunarodnoj političkoj sceni i da niko više neće preispitivati i dovoditi u pitanje Republiku Srpsku. Žele se reforme koje će omogućiti da život teče normalno. Ja mislim da je dobro što smo u nastupima najviših funkcionera SAD danas dobili potvrdu da neće biti nikakvih velikih ustavnih izmjena i da će se nastaviti dalje sa dvoentitetskom BiH, sa ulogom koja je predviđena za tri konstitutivna naroda i da će se na tome tražiti rješenje. To je za nas iz Republike Srpske zlata vrijedan stav i moramo ga uvažavati i imati na umu.

Što se tiče ove inicijative koja se vodi oko izbornog zakona, bez obzira na angažman SAD i Evrope, šanse za dogovor su vrlo male. Hrvati žele da poprave nešto što nije dobro i sa čim nisu zadovoljni, a to je rješenje iz Dejtona za izbor članova Predsjedništva, a Bošnjaci koriste to što su Hrvati nekad napravili grešku i žele to skupo da naplate. Za Republiku Srpsku i BiH je najvažnije da se dođe do izmjena koje će donijeti poštene i demokratske izbore, u kojima neće biti krađe na izbornim mjestima. Mislim na tehničke izmjene kao što su skeniranje listića, otisak prsta kao potvrda identiteta, video nadzor i naravno da se poštuju postojeće zakonske odredbe koje se nisu poštovale. Npr. nedopustivo je da ne bude sankcionisan svaki kandidati koji prijeti biračima, kao što je Dodik prijetio tokom izborne kampanje.