BiH je glasala protiv ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma. Zlatko Lagumdžija obrazložio je odluku, dok je Miodrag Linta ocijenio da je riječ o neprihvatljivoj političkoj poruci.
Bosna i Hercegovina glasala je protiv ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma na sjednici Trećeg komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, održanoj 10. novembra. Odluka je izazvala reakcije u Republici Srpskoj, a ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija pojasnio je da je riječ o stavu koji BiH zastupa u skladu sa spoljnopolitičkim opredjeljenjem prema Evropskoj uniji.
Za dokument pod nazivom "Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije" glasalo je 117 država, protiv su bile 53, dok je devet bilo uzdržano.
Rezoluciju su predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.
Srbija je glasala za, dok su, između ostalih, BiH, Hrvatska i Crna Gora bile protiv.
Lagumdžija: BiH usklađuje spoljnu politiku sa EU
Lagumdžija je, odgovarajući na kritike zbog glasanja, naveo da BiH već četiri godine zauzima isti stav prema ovom dokumentu kao Evropska unija.
Istakao je da se BiH Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da usklađuje spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU, te da je Misija BiH pri UN-u postupila u skladu s tom obavezom.
Prema njegovim riječima, protiv rezolucije su glasale sve članice EU, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan.
Lagumdžija je ukazao i na to da se ne može suditi o sadržaju dokumenta samo na osnovu njegovog naslova, već da je potrebno analizirati čitav tekst, koji ima 20 tačaka preambule i 75 operativnih članova.
Prije glasanja o cijeloj rezoluciji usvojen je amandman koji je predstavila Velika Britanija. Njime je u tekst uključeno upozorenje bivše specijalne izvjestiteljke UN-a za rasizam Tendaji Ačiume da Rusija koristi neonacizam kao opravdanje za invaziju na Ukrajinu i da takav pristup potkopava stvarnu borbu protiv neonacizma. BiH je podržala ovaj amandman.
Linta: Neprihvatljiva politička poruka
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da glasanje BiH, Hrvatske i Crne Gore protiv rezolucije predstavlja neprihvatljivu političku poruku.
On je posebno kritikovao odluku BiH, tvrdeći da je ambasador Zlatko Lagumdžija samovoljno donio odluku o glasanju protiv dokumenta, bez prethodne saglasnosti nadležnih institucija i predstavnika srpskog naroda.
"O spoljnopolitičkim stavovima BiH ne može odlučivati pojedinac mimo nadležnih institucija i bez poštovanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, što je suprotno Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH", naveo je Linta.
Govoreći o glasanju Hrvatske, Linta je istakao da ga ne iznenađuje što ta država nije podržala dokument koji osuđuje ideologiju odgovornu za milione nevinih žrtava, podsjećajući na stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata u nacističkim i ustaškim zločinima.
On je poručio da borba protiv nacizma i njegovih savremenih oblika mora biti dosljedna i bez političkih dvostrukih standarda, te kritikovao, kako je naveo, prećutkivanje ili opravdavanje ustaške ideologije, simbola i pozdrava "Za dom spremni".
Šta je sporno u tekstu rezolucije?
Jedan od ključnih razloga zbog kojih su BiH i brojne zapadne države glasale protiv jeste sadržaj rezolucije i način na koji Rusija, prema ocjeni EU, koristi temu borbe protiv neonacizma u kontekstu rata u Ukrajini.
U zajedničkoj izjavi EU navedeno je da rezolucija ne pravi razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, što EU povezuje sa ruskim postupanjem prema Ukrajini. Istovremeno je naglašena posvećenost borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma i drugih oblika netolerancije.
Tekst koji usvoji Treći komitet upućuje se na plenarnu sjednicu Generalne skupštine UN-a, koja o njemu glasa u decembru. Dakle, glasanje 10. novembra nije bilo konačno usvajanje rezolucije na plenarnoj sjednici Generalne skupštine.
(MONDO)
