Usvojen Zakon o Ekonomsko-socijalnom savjetu

Zakonom je uređeni sastav, način rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za djelovanje ovog tijela osnovanog u skladu sa Zakonom o radu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Boško Tomić obrazlažući zakon narodnim poslanicima rekao je da će se njime urediti razvoj socijalnog dijaloga i tripartizma, kao i jačanje socijalne kohezije u RS, jer je od izuzetnog značaja da Vlada RS i njene institucije poštuju principe reprenzetativnosti, nezavisnosti, autonomije i ne miješanja u unutrašnja pitanja sindikalnih i poslodavačkih organizacija.

"Polazeći od principa ravnopravnosti socijalnih partnera ovim zakonom će se urediti da učešće u radu Ekonomsko-socijalnog savjeta, kao najvažnije institucije socijalnog dijaloga, obavezuje predstavnike sindikata, poslodavaca i Vlade da na odgovoran i konstruktivan način oblikuju ekonomsko-socijalnu politiku, što ima pozitivan uticaj na oblast rada, preduzetništva, konkurentnosti i razvoja ekonomije RS", istakao je Tomić.

On naveo da su Ekonomsko-socijalni savjet i drugi instrumenti socijalnog dijaloga od izuzetnog značaja za razvoj socijalne politike kako u privatizovanom tako i u postprivatizovanom periodu.

"Cilj Ekonomsko-socijalnog savjeta je uspostavljanje i razvoj socijalnog dijaloga socijalnog položaja zaposlenih i poslodavaca i uslova njihovog života i rada, razvoj kulture dijaloga, podsticanja na mirno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova i drugih pitanja ", zaključio je Tomić.

Ekonomsko-socijalni savjet Republike ima devet članova, i to po tri predstavnika Vlade, reprenzetativne većinske organizacije sindikata organizovanog na nivou RS, te reprenzetativnog većinskog udruženja poslodavaca organizovanog na nivou RS i isti broj zamjenika.

Poslanik SDS-a Lazo Marić smatra da bi Ekonomsko-socijalni savjet trebalo da čine dva člana reprenzetativnog i jedan član druge asocijacije sindikata.

Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je, nakon višečasovne rasprave, i Zakon o porezu na nepokretnosti, kojim je propisano da poresku osnovicu predstavlja tržišna vrijednost nepokretnosti, a za svaku godinu ta vrijednost procjenjuje se 31. decembra prethodne godine.

Ministar finansija RS Aleksandar Džombić u završnoj riječi rekao je da će se vrijednost imovine procjenjivati po modelu koji polazi od korisne površine, prosječne tržišne cijene kvadratnog metra, lokacije, kvaliteta nepokretnosti kao i drugih elemenata koji utiču na tržišnu vrijednost.

"Jasno je da će, kada govorimo o imovini koja se nalazi na gradskim i seoskim područjima, njihova građevinska vrijednost biti dva ili tri puta veća u odnosu na tržišnu vrijednost, ali bitno je da će se tržišna vrijednost procjenjivati. Tako će tržišna vrijednost kuće koja je na selu vrijedna 150.000 KM, moći da bude 50.000 KM", naveo je Džombić.

On je demantovao poslanike koji su tvrdili da je duh zakona da nametne nove namete građanima, istakavši da je namjera da se svi oporezuju prema bogatstvu.

"Ogroman je broj nekretnina velike vrijednosti, a posebno poslovnih prostora, na koje se u ovom trenutku ne plaća porez. Raniji zakon je određivao istu visinu poreza za sve poslovne prostore, a jasno je da on ne može biti isti u Banjaluci i drugom manjem mjestu", rekao je Džombić, tvrdeći da će Zakon privredne djelatnosti usmjeriti u dodatnu proizvodnju.

Najmanja poreska stopa je 0,05 odsto, a najveća 0,5 procenata, a utvrđuju ih opštine i gradovi na svojoj teritoriji.

Zakonom je predviđeno i pravo na umanjenje poreske osnovice za vrijednost 50 metara kvadratnih za obveznika i po 10 metara po članu domaćinstva, od procijenjene vrijednosti nekretnine u kojoj stanuje poreski obveznik, a umanjenje se odnosi samo na jednu nepokretnost i to onu u kojoj poreski obveznik i članovi njegovog domaćinstva stanuju.

Zakon definiše da se porez na nepokretnosti, između ostalog, ne plaća na one koje su u vlasništvu BiH, RS, FBiH, Brčko distrikta i jedinica lokalne samouprave koje koriste njihove institucije, organizacije i servisi za vršenje vlastite djelatnosti.

(Srna)