Sjećanje na stradale vojnike JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici! Vojnici ubijeni iz zasjede, a zarobljeni mučeni u sarajevskim logorima.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Rade Ristović poručio je budućim pokoljenjima da stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine treba da bude nauk za stvaranje čvrste, stabilne i jake RS.
Ristović je na obilježavanju sedamnaeste godišnjice od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, koje je održano u Spomen crkvi u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, naglasio da se taj događaj i žrtve iz proteklog rata nikada ne smiju zaboraviti.
"Vojnici i starješine, koji su bili na otadžbinskom zadatku jer su branili bivšu Jugoslaviju, nisu ni slutili da će 2. i 3. maja 1992. godine, biti prevareni od vlasti tadašnje Republike BiH i stranih sila, koje su im obećale mirnu evakuaciju iz Sarajeva. Prevara je bila očigledna, a smrtno je stradalo 42 vojnika, dok su 73 ranjena, a 215 ih je zarobljeno i svirepo mučeno u sarajevskim logorima", podsjetio je Ristović, koji je i predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade RS.
On je naveo da su Vlada RS i brojne organizacije, koje su se bavile ovim problemom, u više navrata bezuspješno dostavljale Tužilaštvu i Sudu BiH niz dokumenata i video zapisa koji potvrđuju stravično dešavanje u Dobrovoljačkoj ulici, te izrazio nadu da će se odgovorni za ovaj zločin uskoro naći pred pravosudnim organima.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović pozvao je vlasti Republike Srpske i srpske predstavnike u zajedničkim institucijama BiH da pojačaju napore u traganju za istinom i procesuiranju odgovornih za masakr koji se dogodio u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Radovanović je istakao da je ovo "najmanje što se može učiniti za porodice žrtava koje još traže istinu".
"Prvi potez trebalo bi da bude da se pomen žrtvama daje na mjestu stradanja. Bez dostojnog obilježavanja mjesta masakra u Dobrovoljačkoj ulici nema jačanja i izgradnje povjerenja, ni pomirenja među narodima i građanima", rekao je Radovanović.
On je istakao da je Dobrovoljačka ulica postala simbol stradanja srpskog naroda i simbol početka krvavog građanskog rata u BiH, koji je "željela, provocirala i dirigovala secesionistička vlast u Sarajevu".
"Vlast u kojoj su bili Alija Izetbegović, Ejup Ganić i Stjepan Kljuić nije htjela nikakav dogovor, ni miran rasplet krize nastale neustavnim i nezakonitim provođenjem referenduma o nezavisnosti BiH. Bez volje konstitutivnog srpskog naroda u BiH nisu se mogle donositi krupne i istorijske odluke", podsjetio je Radovanović.
On je naglasio da ubistvo 42 vojnika i oficira, ranjavanje preko 70 i više od 200 zarobljenih, nije izolovan incident i nešto što se desilo mimo znanja i kontrole vlasti.
Radovanović je podsjetio da je nadležno Tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnicu protiv odgovornih za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, "zbog čega su se mnogi u Sarajevu uspaničili".
"Nijedan zločin ne treba ostati nerasvijetljen i nekažnjen, ma ko ga počinio. Srbi iz Istočnog Sarajeva i cijeli srpski narod ne traže osvetu, već samo pravdu za nevine žrtve koje su stradale prije 17 godina. Ne optužujemo cijeli bošnjački narod i ne tražimo kažnjavanje svih muslimanskih vojnika. Samo tražimo da se sudski procesuiraju nalogodavci i izvršioci zločina, kako u Dobrovoljačkoj ulici, tako i drugih zločina nad pripadnicima srpskog naroda", istakao je Radovanović.
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine iz zasjede su, prilikom dogovorene evakuacije Komande 2. vojne oblasti, ubijena 42, ranjeno 70 i zarobljeno oko 200 pripadnika JNA koji su potom mučeni u logorima u Sarajevu.
Napad na kolonu JNA, kojoj je rukovodstvo tadašnje Republike BiH garantovalo miran i bezbjedan izlazak iz Sarajeva, izvršili su pripadnici paravojnih formacija Zelene beretke, Patriotske lige i jedinica MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH.
(MONDO)