Predsjednik RS Rajko Kuzmanović ističe da je opravdano i pravno moguće da se preispitaju zakoni nametnuti od OHR-a.
Nadležni organi BiH i njenih entiteta treba da razmotre sudbinu pojedinih zakona i drugih akata koje je nametnuo visoki predstavnik nakon okončanja mandata OHR-a, kao i da se prilikom izjašnjavanja o ulasku u NATO "ne bi trebalo pretjerano ustručavati od provjere raspoloženja javnog mnjenja upotrebom raspoloživih demokratskih instrumenata", ističe Kuzmanović.
"Trebaće sagledati ustavnost i zakonitost takvih akata OHR-a i, zavisno od toga, u propisanoj proceduri, moguće je ukidanje nekih odluka, i to pravnim aktima iste snage koje bi usvojile nadležne institucije. Vjerujemo da neće biti potrebno preispitivati i eventualno derogirati sve odluke, pogotovo one koje su praksi pokazale efikasnost i one koje su legalno prenesene na institucije BiH", poručio je Kuzmanović u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - Srni.
Predsjednik Srpske smatra da će se, kada se pred nadležne organe BiH bude postavilo pitanje ulaska u NATO, "morati obezbijediti što je moguće širi konsenzus svih relevantnih političkih aktera u državi".
"Ne bismo se trebali pretjerano ustručavati ni od provjere raspoloženja javnog mnjenja upotrebom raspoloživih demokratskih instrumenata. Uprkos svemu, pošto je riječ o odbrambenom i vojnom savezu, jasno je da se prilikom donošenja odluke o eventualnom pristupanju moraju sagledati svi relevantni geostrateški i geopolitički pokazatelji, između ostalog i status susjednih zemalja i država regiona", objasnio je Kuzmanović.
U intervjuu, datom povodom Dana Republike Srpske, 9. januara, predsjednik Kuzmanović poručio je da, ukoliko se o popisu ne postigne saglasnost u institucijama BiH, ne vidi nijednu pravnu i faktičku smetnju da Srpska posredstvom svojih institucija donese Zakon o popisu stanovništva i zatim organizuje i provede popis u skladu sa evropskim načelima i standardima u 2011. godini.
"U vezi sa budućim popisom, Republika Srpska ima jasan i odlučan stav - da će zahtijevati da popisna pitanja uključe rubrike o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti građana", naveo je Kuzmanović i dodao da je Evropska komisija svojom preporukom sugerisala svim državama članicama EU da 2011. godine izvrše popis stanovništva, te da su ovo pitanje vidno politizovali oni politčki akteri čija je posvećenost dobrobiti BiH i njenoj evropskoj perspektivi veoma upitna.
Kuzmanović ističe da su u političkom pogledu sačuvani nadležnost i ovlašćenja Srpske, ali je problem nemogućnost da Srpska pronađe dovoljno partnera spremnih za razgovor i dogovore u Federaciji BiH. "Jednostavno, ne možemo da utičemo na pojedine stranke i političare iz Federacije BiH koje vode destruktivnu politiku i koji nisu spremne na dijalog, kompromis i dogovor - kada je riječ o pitanjima od opšteg i zajedničkog interesa", pojasnio je on.
Što se tiče ekonomskih pitanja, Kuzmanović naglašava da su postojale i još postoje okolnosti i događaji na koje se nije moglo uticati, a koji su, posredno ili neposredno, uticali na ekonomsko stanje u Republici Srpskoj.
"Ono čime sam zadovoljan jeste činjenica da su organi i institucije Republike Srpske i predstavnici Srpske na svim nivoima vlasti preduzeli sve potrebne i moguće radnje i mjere kako bi spriječili negativne efekte svjetske ekonomske krize. Mislim da su ti potezi doveli do konkretnih rezultata i da smo uspjeli da očuvamo političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost", rekao je Kuzmanović i ocijenio:
"Na ekonomskom i socijalnom planu uspjeli smo, uz program mjera za ublažavanje posljedica krize i smanjenje javne potrošnje, da očuvamo fiskalnu stabilnost, ne dozvolimo pad bruto društvenog proizvoda i obezbijedimo redovnost isplata plata i penzija budžetskim korisnicima. Naravno da je bilo problema, ali, gledajući zemlje u okruženju, smatram da su posljedice ekonomske krize u Republici Srpskoj bile daleko blaže".
Kuzmanović smatra da se u budućnosti mora još više raditi na jačanju specijalnih i paralelnih veza Republike Srpske i Srbije i pojašnjava: "Moramo pokrenuti još dosta projekata, prije svega u domenu infrastrukture, energetike, zdravstva, kulture, obrazovanja, nauke..."
"Prisutno je nekoliko konkretnih prijedloga: zajednička produkcija filma posvećenom stradanjima srpskog naroda u Jasenovcu, zatim razmotrićemo mogućnosti osnivanja ogranka Matice srpske u Banjaluci, unapređenje saradnje dviju akdemija nauka i umjetnosti, univerziteta i drugih kulturnih i naučnih institucija. Dužnost svih nas, bez obzira u kojoj zemlji da živimo, jeste očuvanje duhovnosti, identiteta i državotvornosti srpskog naroda koja je najviši i najbitniji sadržaj našeg zajedništva i koje, kao takvo, ne smije da poznaje državne granice i druge barijere", poručio je predsjednik Republike Srpske.
Komentarušući sve izraženije zahtjeve iz hrvatskog političkog miljea u BiH za stvaranje svog entiteta, Kuzmanović je naveo da je zbog nefunkcionalnosti i skupe organizacije prioritetno razriješiti ustavnopravno uređenje Federacije BiH, a da je pri tome pozicija Srpske sasvim jasna:
"Moguće promjene u strukturi Federacije BiH ne smiju negativno uticati na sadašnja ustavna rješenja u odnosu na formiranje zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti na nivou BiH, kao i na osnovne principe u pogledu njihovog sastava, načina donošenja odluka, zaštite entitetskog kao i vitalnih nacionalnih interesa na štetu Republike Srpske".
On je pojasnio da je "svaki dogovor koji postignu unutar Federacije, a koji ne narušava interese Republike Srpske, za nas - prihvatljiv" i upozorio da je srpski narod najugroženiji u Federaciji BiH i da mu nije omogućeno ni ravnopravno učešće u vlasti prema onom modelu koji je uspostavio sam Ustav tog entiteta.
Kao događaje koji su obilježili 2009. godinu u Republici Srpskoj, BiH i regionu Kuzmanović je naveo premijerno intoniranje himna Srpske "Moja Republika", zatim otvoranje predstavništvo Republike Srpske u Briselu, usvajanje Deklaracije o osnovama eventualnih ustavnih promjena, ali i prvu promjenu Ustava BiH kroz amandman kojim je utvrđen status Brčko distrikta.
"Nažalost, smrt Njegove svetosti patrijarha Pavla obilježila 2009. godinu, ne samo u Republici Srpskoj, nego i svuda u svijetu gdje živi srpski narod", konstatovao je Kuzmanović.
Prema njegovoj ocjeni, nema sumnje da nas i u 2010. godini očekuju brojna iskušenja, ali je uvjeren da će Republika Srpska uspjeti da sačuva političku i ekonomsku stabilnost i bude još uspješnija.
"Potrebno nam je političko jedinstvo i usaglašeno djelovanje o ključnim entitetskim i nacionalnim interesima i evropska perspektiva Republike Srpske, kao konstitutivnog dijela BiH", zaključio je Rajko Kuzmanović. (Srna)
