Svjedoci protiv Ganića

Akciju u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu vodili su Fikret Muslimović i Kerim Lončarević, , a sve je rađeno po nalogu Ejupa Ganića, rekao je u iskazu datom Vojnom sudu u Beogradu ratni ministar policije Republike BiH Alija Delimustafić.

Delimustafić je u iskazu datom 29. januara 2002. godine ispričao da mu je poznato da je "Alija Izetbegović iz Lukavice došao do zgrade Komande, nakon čega je komandant Druge vojne oblasti JNA, general Milutin Kukanjac krenuo sa kolonom ka Lukavici, te da je došlo do nekog puškaranja i da je tom prilikom ubijeno pet do šest ljudi iz kolone, odnosno vojnika i starješina", piše "Glas Srpske".

Delimustafić je dodao da on nije bio uključen u akciju i da se u to vrijeme nalazio u svojoj kancelariji u sjedištu MUP-a, u Titovoj ulici na broju 50 koja je udaljena oko tri kilometra od Dobrovoljačke ulice i oko kilometar od zgrade Predsjedništva.

Na posebna pitanja istražnog sudije, on je odgovorio da mu nisu poznati detalji dogovora koji se odnose na razmjenu Kukanjca i Izetbegovića.
"Sve u vezi s tim organizovao je i radio Ejup Ganić sa svojim ljudima koje je postavio. Ne znam ko je rukovodio napadom na kolonu JNA, ali pretpostavljam da su to mogli učiniti Emin Švrakić sa svojim zelenim beretkama, Hadžibajrić sa svojom Teritorijalnom odbranom i Mustafa Hajrulahović Talijan koji je bio neposredni komandant Patriotske lige i Teritorijalne odbrane za cijeli grad", rekao je Delimustafić.

On je naglasio i to da niko od vojnika i starješina koji su zarobljeni prilikom napada na kolonu nije doveden u MUP radi ispitivanja i da nije dobio bilo kakve izvještaje o tome.
Naveo je i to da više i ne zna koliko se puta sastao sa Kukanjcem, ali je to bilo otprilike nekoliko stotina puta i da su mu ti susreti čak bili i dosadili.

Na pitanje istražnog sudije da li mu je poznato da li postoji pisani dokument o dislokaciji Komande Druge vojne oblasti, Delimustafić je odgovorio da misli da je postojao pisani dokument između UNPROPFOR-a i Predsjedništva RBiH o ovoj dislokaciji, uz obezbjeđenje UNPROFOR-a i MUP-a BiH, dodajući da ga on nije vidio ali da zna da je Ganić bio izuzetno dobar prijatelj sa generalom Mekenzijem.

Na pitanje istražnog sudije o Jusufu Pušini, Delimustafić je rekao :"Jusuf Pušina bio je pomoćnik ministra za policiju, odnosno moj pomoćnik. Nisam znao kakva je njegova uloga bila u akciji razmjene, niti sam ga ovlastio da nešto po tom pitanju radi. Samo sam ga vidio na televiziji kada je akcija rađena, odnosno naveče na dnevniku kada je prikazan snimak događaja u Dobrovoljačkoj ulici. Bio je u trenerci i sjedio je na transporteru u kome se nalazio Alija Izetbegović, dok je sa druge strane bio Jovan Divjak“.

Odgovarajući na pitanje o Draganu Vikiću, Delimustafić je rekao "Vikić je bio komandant specijalne jedinice MUP-a, a ako je on bio uključen u ovu akciju o tome bi trebao znati Jusuf Pušina. Zoran Čegar je bio pripadnik Vikićeve jedinice".

"Na depeši koju ste mi predočili nema mog potpisa i sigurno je da je ja nisam potpisao i takvu depešu vidim prvi put. U to vrijeme je bilo različitih podmetanja tajnih službi, a sve s ciljem da se zavadi vojska i narod i da u Bosni počne rat, pa je i ova depeša napisana i poslata s tim ciljem", rekao je Delimustafić.

Poslije predočavanja iskaza svjedoka Dobrovoljačke, generala Aleksandra Vasiljevića, Delimustafić je naveo da je moguće i vrlo vjerovatno da je posije događaja u Dobrovoljačkoj ulici kontaktirao sa generalom Aleksandrom Vasiljevićem i da mu je rekao da su "ovi poludjeli", misleći na paravojne jedinice i da je "Ganić sebi uvrtio u glavu da je već postao predsjednik BiH, jer Alije Izetbegovića više nema".

U napadu na kolonu vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine ubijena su 42 i ranjena 73 vojnika i oficira JNA. Tada je bilo zarobljeno 215 pripadnika JNA koji su bili izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju.

Prema izjavama svjedoka, u napadu na kolonu učestvovali su pripadnici Teritorijalne odbrane i takozvanih Zelenih beretki i Patriotske lige, kao i više samostalnih naoružanih grupa.

Srbija je raspisala potjernicu za 19 državljana BiH osumnjičenih za taj zločin. Među licima sa potjernice su Ejup Ganić, Stjepan Kljujić, Mustafa Hajrulahović Talijan, Zaim Backović, Jovan Divjak, Hasan Efendić.

Ejup Ganić je uhapšen 1. marta u Londonu po optužnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije koja ga tereti za zločin u Dobrovoljačkoj ulici.
Ganiće je u ponedjeljak ujutro trebao da se, prvi put od hapšenja, sastane sa svojim timom advokata u Londonu - potvrdila je sarajevskim medijima njegova kćerka Emina Ganić.

Prema njenim riječima, Ganićev pravni tim radi punom parom i prikuplja sve što se može prikupiti za utorak, kada će biti odlučeno o opravdanosti zahtjeva Srbije, te četvrtak, kada će biti odlučivano o žalbi na pritvor.

"Konstantno radimo na slučaju i Damir Arnaut u Sarajevu za nas vuče neke važne poteze", rekla je Ganićeva i istakla da očekuje nove akcije i odlučnije korake vlasti u BiH.

"Dnevni avaz" piše da su, Srbiji koja traži Ganićevo izručenje, u Velikoj Britaniji su umjesto jednog dodijeljena tri pravnika, ocjenjujući da je to nezabilježeno za ekstradicione slučajeve u toj državi.

Prema saznanjima ovog lista, jedan od njih je i Tobi Kedmen koji je nekoliko godina proveo u BiH i oženjen je Bošnjakinjom, a koji je dobro upoznat sa slučajem "Dobrovoljačka" dok je o predmetu odlučivao još Haški tribunal.

U Kedmenovoj biografiji navodi se da je stručnjak za međunarodno kriminalističko pravo, sa iskustvom u oblasti ratnih zločina, ekstradicije i ljudskih prava. Radio je u BiH kao viši savjetnik za ljudska prava za BiH, a vodio je i Odjeljenje za borbu protiv kriminala u projektu Kancelarije za ratne tločine.

(Srna/MONDO)