"Nedopustivo finansiranje iz budžeta BiH"

Predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) ocjenjuju da je nedopustivo finasiranje odbrane bivšeg člana ratnog Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića iz Budžeta BiH i da reagovanja u Sarajevu na Ganićevo hapšenje ne doprinose interesima BiH, već je vode u konfrontaciju.

Predsjednik PDP Mladen Ivanić izjavio je Srni da se bošnjačka politička javnost mora naviknuti da će sve više biti optužbi za ratne zločine iz njihovog naroda.

"Zločini su činjeni na svim stranama i mora se za njih odgovarati, ali je nemoguće da od Bošnjaka niko nije odgovoran", rekao je Ivanić i dodao da protesti u Sarajevu za odbranu Ejupa Ganića neće učvrstiti dobre odnose među narodima u BiH i regionu.

Govoreći o trošenju budžetskog novca za Ganića iz kabineta člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, Ivanić je rekao da Silajdžić i bošnjački lideri godinama rade suprotno interesima BiH.

"Ako nije donesena odluka organa o trošenju novca, onda Silajdžić vodi privatnu politiku i to nije politika Bošnjaka nego njegova privatna politika koju plaćaju poreski obveznici", rekao je Ivanić.

On smatra da Silajdžić sa takvom politikom razbija BiH i ne želi je onakvu kakva je predviđena ustavom.

Izvršni sekretar SNSD Rajko Vasić izjavio je Srni da su protesti u Sarajevu povodom hapšenja Ejupa Ganića u Velikoj Britaniji konfrontacija BiH sa Srbijom i dodao da Ganić troši javna sredstava u privatne svrhe u odbrani pred britanskim sudom.

"Srpski narod u BiH ima naklonost prema legalizmu i pravu, što je pokazao prilikom hapšenja generala Momira Talića, Momčila Krajišnjika, Biljane Plavšić i Radovana Karadžića jer tada nije bilo protesta kao u Federaciji BiH (FBiH), niti takve mržnje", rekao je Vasić.

On je istakao da sarajevski bošnjački politički i intelektualni krug, upregnuvši se u odbranu Ganića, radi veoma loš posao za BiH.

"Prije svega u Sarajevu rade na podjeli BiH a iz Federacije šalju jasne poruke da su, osim Bošnjaka, svi ostali ratni zločinci i da država pripada sarajevskom političkom i kulturnom krugu", rekao je Vasić.

On je dodao da je nekadašnji predsjednik RS Radovan Karadžić, kome još nije počelo suđenje u Hagu, osuđen od Bošnjaka bez ikakve pravne činjenice, dok je Ganić heroj i patriota koji se bori za državu.

"To su dvostruka mjerila koja su veoma opasna za podjelu BiH. Političkom i intelektualnom Sarajevu bilo bi najbolje da se oni koji su osumnjičeni za ratne zločine izvedu pred sud jer će to biti najbolja stepenica za pomirenje i očuvanje BiH", rekao je Vasić.

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Borislav Bojić smatra da putovanje u London tima odbrane bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića o trošku sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića jasno pokazuje da je BiH podijeljena država.

"Ne znam kako se lica, koja sutra treba da budu ambasadori i ljudi iz državnog vrha, nisu angažovala i za druge građane BiH i RS u predmetima ratnih zločina", naveo je Bojić.

On je istakao da u BiH, osim Ganića, ima više lica koja su odgovorna za dešavanja tokom proteklog rata i izrazio nadu da će svi odgovarati za svoja djela.

"Nažalost, ta lica nisu odgovarala, ali pravda će doći. Ona je spora, ali dostižna i u to sam uvjeren. Onaj ko bude htio da sazna pravu istinu o BiH on će je i saznati, ma koliko to neko iz bilo kojih namjera bude skrivao", rekao je Bojić.

Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Marko Pavić kaže da je u posljednje vrijeme na vidjelo izašlo svo licemjerje bošnjačkih predstavnika koji se ne zalažu za bilo kakvu konstruktivnu državu ravnopravnih naroda, već ih interesuju samo Bošnjaci, njihova dominacija i unitarna BiH.

"Sve se to odvija u skladu sa onim što je turski ministar spoljnih poslova rekao o ponovnoj obnovi Osmanlijskog carstva i to se na svim koracima počinje osjećati", rekao je Pavić Srni reagujući na događanja vezana za hapšenje Ejupa Ganića i uvođenje nastave po arapskim programima u nekim školama u FBiH.

Pavić smatra da Srpska ne treba, niti smije ćutiti po ovim pitanjima, ali i da je time bošnjačka strana pokazala da je jedini ispravan put Srpske put Dejtonskog sporazuma ili u suprotnom put razlaza.

"Onaj koji slavi referendum kada je jedna država razbijena, kada je jedan narod obespravljen i preglasan, znači da su spremni i dalje raditi i činiti isto, a to znači da mi u RS moramo voditi računa o sebi i svom narodu“, rekao je Pavić.

Pavić je konstatovao da je slučaj "Ganić" čisto pravno pitanje, te da je nevjerovatno da su visoki predstavnici kaznili na stotine Srba uskraćivanjem ljudskih prava zbog, ničim dokazanog, pomaganja optuženim za ratne zločine, dok sada, očigledno, državni vrh i pojedinci pomažu nekom ko je optužen za ratni zločin, a visoki predstavnik mudro ćuti.

Pavić je dodao da se u slučaju "Ganić" preko institucija BiH brani neko ko je optužen za ratni zločin i za to troše državne pare iz Budžeta BiH.

Predsjednik Srpske radikalne stranke RS Milanko Mihajlica izjavio je da nema nikakve dileme da su proteste i događanja u vezi sa Ganićevim hapšenjem u FBiH organizovale tamošnje stranke na vlasti, a da je neprihvatljivo da se za to troše sredstva građana za njegovu odbranu.

"Nikakvim protestima se ne može osporiti činjenica da je Ganić, zajedno sa još jednim brojem funkcionera SDA i visokopozicioniranih čelnika tadašnje vojne i političke vlasti, odgovoran za stradanje vojnika JNA, a svi pritisci koje se vrše tim demonstracijama jasno upućuju da se, ne samo Ganić, već i drugi odgovorni aboliraju od odgovornosti", rekao je Mihajlica za Srnu.

Prema njegovim riječima, neshvatljivo je da Tužilaštvo BiH nije našlo motive da podigne optužnicu, pa je to uradilo tužilaštvo Srbije.

Damir Arnaut, pravni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, otputovao u London po Silajdžićevom nalogu da bi pružio podršku Ganiću, za kojeg, prema njegovom mišljenju, nema elemenata krivične odgovornosti za ratni zločin.

Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou, na osnovu potjernice Srbije, koja ga sa još 18 državljana BiH, tereti za napad na konvoj tadašnje JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. kada su ubijena 42, a ranjena 73 vojnika i oficira JNA.

Izručenje Ganića traže BiH i Srbija.

(Srna)