Srbija će do kraja sedmice zatražiti izručenje Ejupa Ganića. Njegov sin tvrdi da ima dokaze kojima će osporiti valjanost zahtjeva Srbije za hapšenje.
Okružni sud u Londonu zakazao je za 25. mart novo ročište u slučaju Ejupa Ganića. Na ročištu predstavnici člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i Tužilaštva Srbije treba da dostave dokaze o tome da li je Ganić u Velikoj Britaniji uhapšen na osnovu pravnih i valjanih tvrdnji.
Predstavnici Srbije su na Sudu ponovili da još nisu dobili dokazni materijal, ali da ga očekuju, javio je portal Sarajevo.iks.
Srbija je do sada dostavila nalog za hapšenje, a britanski sud još nije dobio dokumente iz Beograda.
Ministar pravde Srbije Snežana Malović rekla je da to ministarstvo priprema dokumentaciju za ekstradiciju Ganića i da očekuje da će do petka, 12. marta, ovi dokumenti biti upućeni Velikoj Britaniji.
"Dokumentacija je veoma obimna i riječ je o više stotina strana. Postoji oko 500 strana koje moraju da budu prevedene na engleski jezik", rekla Malovićeva.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić uručio je danas pismo britanskom ambasadoru u BiH Majklu Tejtamu, u kome se traži oslobađanje člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.
Pismo je upućeno Donjem domu Parlamenta Velike Britanije po ovlaštenju 38 članova Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, od ukupno 57 poslanika.
U saopštenju iz Parlamentarne skupštine BiH navodi se da su potpisnici pisma čin hapšenja Ganića kao bivšeg člana Predsjedništva BiH i aktuelnog nosioca diplomatskog pasoša doživjeli kao "nepoštovanje suvereniteta BiH i kršenje međunarodnih konvencija koje garantuju ljudska prava".
Potpisnici smatraju da hapšenje Ganića ne doprinosi dobrim i prijateljskim odnosima između BiH i Velike Britanije i ističu da ovaj slučaj istovremeno "usložnjava i pogoršava odnose između BiH i Srbije i pogoršava međuetničke odnose unutar BiH".
Potpisnici pisma podsjećaju da je Ganić uhapšen nakon što je Srbija uručila zahtjev za ekstradiciju u slučaju "Dobrovoljačka".
U pismu se tvrdi da, ukoliko postoji osnovana sumnja da je neki državljanin BiH počinio ratne zločine u BiH, mora odgovarati pred sudovima u BiH, a ne pred sudovima drugih zemalja.
Potpisani parlamentarci takođe smatraju da je pozadina slučaja "Ganić" politička i od predsjedavajućeg Komisije za pravdu Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije Alana Beita traže da se obezbijedi Ganićevo hitno oslobađanje i njegov "siguran povratak u BiH".
"Na ovaj način biste dali doprinos osiguranju poštovanja međunarodnog prava, ljudskih prava i zaštite naših državljana koji putuju u Veliku Britaniju", navodi se u pismu koje su potpisali članovi Parlamentarne skupštine iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić posjetiće sutra u Londonu člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, koga Srbija sumnjiči za ratne zločine u slučaju "Dobrovoljačka", potvrđeno je Srni u Ministarstvu inostranih poslova BiH.
Šef kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH Miroslav Vijučić izjavio je Srni da Silajdžić o odlasku u London još nije obavijestio člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića."U svakom slučaju Silajdžić u Londonu može predstavljati samo trećinu BiH, a nikako cijelu zemlju", rekao je Vujičić.
Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH za bilateralne odnose Jasmina Pašalić uputila je 3. marta protestnu notu Ambasadi Srbije u BiH povodom hapšenja Ganića u Velikoj Britaniji. U noti se između ostalog Srbija optužuje za narušavanje odnosa sa BiH.
Predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske ocjenjuju da je nedopustivo finasiranje Ganićeve odbrane iz budžeta BiH i da reagovanja i istupi političara u Sarajevu na Ganićevo hapšenje ne doprinose interesima BiH, već je vode u konfrontaciju.
Ganić je u Velikoj Britaniji uhapšen 1. marta po nalogu koji je objavila Srbija, koja ga je optužila za zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici, u Sarajevu.U Londonu je danas saopšteno da će Ganić ostati u britanskom pritvoru još najmanje dva dana.
Srbija optužuje Ganića da je odgovoran za smrt više od 40 vojnika JNA koji su se povlačili iz Sarajeva u maju 1992. godine. Ganić je rođen kod Novog Pazara u Srbiji.
U politiku je ušao kao član Predsjedništva Stranke reformskih snaga BiH, u Predsedništvo BiH izabran je 1990. godine, a na početku rata (1992) bio je predsjednik Kriznog štaba BiH.
Kao član Predsjedništva BiH i potpredsjednik Federacije BiH Ganić je 23. jula 1996. doputovao u prvu zvaničnu posjetu SR Jugoslaviji poslije rata, gdje je razgovarao sa zvaničnicima SRJ i sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, na čiji poziv je i došao u Beograd.
Funkciju predsjednika Federacije BiH obavljao je i od 28. decembra 1999. do 28. februara 2001.
Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte potvrdila je 3. juna 2004. da Tribunal u Hagu vodi istragu protiv Ejupa Ganića.
(agencije/MONDO)
