Predstavnici Bošnjaka ne pokazuju spremnost na kompromis i ne žele da odustanu od maksimalističkih ciljeva, izjavio predsjednik RS Kuzmanović
Predsjednik Republike Srpska (RS) Rajko Kuzmanović poručio je da naziv, postojanje, teritorija i ustavne nadležnosti Srpske - zasnovane na Dejtonskom mirovnom sporazumu - ne mogu biti dovedeni u pitanje, kao ni principi o entitetskom glasanju u Parlamentarnoj skupštini BiH i ustavni principi zaštite vitalnog interesa entiteta i nacionalnog interesa sva tri konstitutivna naroda.
U intervjuu Novinskoj agenciji RS - SRNI Kuzmanović je ocijenio da je postojeći ustavni okvir dovoljno širok za dalji razvoj zemlje i njen napredak u procesu evroatlantskih integracija i da nema potrebe za radikalnijim promjenama Ustava BiH.
Izražavajući spremnost na razgovore, saglasno sa stavovima definisanim u Narodnoj skupštini RS, predsjednik Kuzmanović je naglasio da sve eventualne promjene Ustava moraju da budu rezultat konsenzusa i kompromisa domaćih političara, bez uticaja i miješanja stranaca.
Kuzmanović smatra da je Vlada RS umnogome uspjela da ublaži posljedice svjetske ekonomske i finansijske krize na domaću privredu i standard građana i da su postignuti značajni makroekonomski rezultati, kakve nema nijedna zemlja u regionu.
Predsjednik RS podsjeća da je Vlada usvojila mjere za ublažavanje negativnih efekata svjetske krize koje su dale rezultate i ocjenjuje da su te i druge mjere Vlade uticale na očuvanje fiskalne stabilnosti i ostvarenje određenog rasta industrijske proizvodnje. "Nije došlo do pada bruto domaćeg proizvoda, a obezbijeđena je redovnost isplata plata budžetskih korisnika i penzija" - dodaje on.
Kuzmanović snažno podržava sve mjere koje vode trajnoj stabilizaciji prilika na Balkanu, posebno između država nastalih na tlu bivše Jugoslavije, ali nije siguran da se ta stabilizacija postiže u Istambulu, već smatra da se ona postiže sinergijom Beograda, Zagreba, Sarajeva i Banjaluke.
S druge strane, budući da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Siladžić potpisao deklaraciju u Istambulu bez jednoglasne odluke Predsjedništva, RS ima ogromne rezerve prema ovom činu.
Riječ je o jednostranom, skoro privatnom potezu Harisa Silajdžića, nakon čega se situacija u BiH može dodatno zakomplikovati, što nije u interesu njenih naroda i građana - ocjenjuje predsjednik Kuzmanović.
On ističe da je potrebno utvrditi punu istinu o događajima koji su se desili u Srebrenici da bi se izbjegle manipulacije (koje su uzele maha) u vezi sa tim tragičnim događajem, uključujući i broj žrtava, te da u tom kontekstu treba posmatrati i namjeru Vlade Srpske da se, ne negirajući zločin, utvrdi sudbina lica za koje je Komisija za Srebrenicu 2004. godine utvrdila da se vode kao nestala.
Trebalo je da prođe nekoliko godina da bi se ustanovilo da je Komisija radila pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika, što je značajno uticalo na rad Komisije i interepretaciju njenog izvještaja - objasnio je predsjednik Kuzmanović i napomenuo da su sve to razlozi zbog kojih nije protiv toga da, na osnovu relevantnih činjenica, objektivno i nepristrasno, bude utvrđena puna istina o događajima u Srebrenici.
Kuzmanović je u intervjuu Agenciji RS - Srni konstatovao da predstavnici drugih naroda nisu pokazali spremnost da nedvosmisleno osude zločine nad Srbima, već i dalje insistiraju na stereotipima i generalizacijama o "žrtvama" i "agresorima", mada takve kvalifikacije nikada nisu verifikovane u bilo kakvim zvaničnim domaćim i međunarodnim aktima, uključujući i Dejtonski sporazum u kome se eksplicitno govori o "tragičnom sukobu u regionu".
RS je odlučna da iskoristi svoje legitimno pravo i naredne godine izvrši popis stanovištava - naglašava Kuzmanović, koji se nada da će Narodna skupština u najskorijem periodu usvojiti i prijedlog Zakona o popisu stanovništva i domaćinstava u Srpskoj, čime će biti stvorena i zakonska osnova za obavljanje popisa.
Predsjednik RS upozorava da predstavnici Bošnjaka jednostavno ne pokazuju spremnost na kompromis i ne žele da odustanu od maksimalističkih ciljeva.
Nelogično je i neprihvatljivo da osnova za stukturu vlasti bude broj stanovnika koji obuhvata i državljane BiH u inostranstvu, na čemu insistiraju predstavnici Bošnjaka - smatra Kuzmanović i objašnjava da se može utvrditi broj državljana BiH koji žive u inostranstvu, ali da osnova za podjelu vlasti mora biti broj stanovnika, odnosno etnička struktura stanovništva koje živi u BiH.
Što se tiče RS - za nju je bilo važno da se građanima omogući da se izjasne o etničkoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku kojim govore, napomenuo je Kuzmanović, dodavši da ne vidi šta je u tome sporno, jer takva praksa postoji u 19 od 36 zemalja EU i zemalja kandidata za članstvo u EU.
Kuzmanović očekuje da (članu ratnog Predsjedništva RBiH) Ejupu Ganiću bude suđeno, a budući da su pravosudni organi Srbije podigli optužnicu protiv Ejupa Ganića, logično je da mu se sudi u Srbiji, ali o tome će odlučiti pravosuđe Velike Britanije.
Očigledno je da Tužilaštvo BiH nije bilo zainteresovano da do kraja procesuira ovaj slučaj, jer bi valjda, nakon toliko godina istrage, do sada uspjelo da podigne optužnicu - zaključuje predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović i napominje da je veliko pitanje da li bi Sud BiH mogao objektivno suditi Ganiću zbog očiglednog političkog pritiska sarajevskog političkog establišmenta.
(Srna)
