U Tuzli će u subotu biti održan pomen pripadnicima JNA stradalim u "tuzlanskoj koloni" prije 18 godina.
"Za sada ne postoje naznake o nemogućnosti održavanja najavljenog skupa", potvrdila je Srni Branka Šljivar, predsjednica Pododbora za obilježavanje godišnjice ovog zločina.
"Prema našim saznanjima i iz kontakta sa predstavnicima MUP-a Tuzlanskog kantona sve se odvija u skladu sa dogovorom. Nemamo nikakvih naznaka zabrane skupa, niti nagovještaje ugroženosti bezbjednosti učesnika", rekla je Branka Šljivar.
U okviru obilježavanja osamnaeste godišnjice u Tuzli će biti odata počast za najmanje 92 vojnika ubijena 15. maja.
Očekuje se da će u 15. maja stotinjak preživjelih, rodbina i prijatelji žrtava, kao i građana iz raznih krajeva Srpske položiti cvijeće i prislužiti svijeće na dionici puta kojim se 1992. godine kretala "tuzlanska kolona".
Branka Šljivar je potvrdila da će učesnici pomena u Tuzlu doći organizovano autobusima i da će skup biti održan tokom prijepodneva, ali nije precizirala tačno vrijeme i lokaciju, zbog ranijeg dogovora sa predstavnicima Kantona Tuzla.
Osim u Tuzli, počast vojnicima JNA stradalim na Brčanskoj malti biće odata i na Gradskom groblju Pučile u Bijeljini, gdje će u podne biti služen parastos.
Nakon toga zagradi SO u Bijeljini biće održan i okrugli sto o zločinu počinjenom nad kolonom JNA koja se prema ranijem dogovoru povlačila iz Tuzle.
Ratni i aktuelni načelnici Tuzle Selim Bešlagić i Jasmin Imamović poručili su građanima da zauzmu isti stav kao što je učinjeno u Sarajevu 3. maja, gdje je ove godine prvi put obilježeno 18 godina od stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici. Bešlagić i Imamović su poručili građanima da budu dostojanstveni, "ili da ignorišu taj događaj, ali da ne nasjednu na političku provokaciju iz Republike Srpske".
Na Brčanskoj malti 15. maja 1992. godine poginula su najmanje 92 vojnika, ranjena najmanje 33 pripadnika JNA i uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila.
Ovaj datum je do prošle godine obilježavan u Bijeljini, a od ove godine, na inicijativu Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica Vlade RS, godišnjice svih stradanja biće obilježavane na mjestima stradanja.Slučaj "tuzlanska kolona" pokrenuo je 1999. godine Savez logoraša RS.
Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru prošle godine da je prekinulo istragu protiv Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona".
Šef Posebnog odjeljenja za ratne zločine ovog tužilaštva Dejvid Švendiman tada je naveo da je istraga u tom predmetu sprovedena u skladu sa zakonom, te da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv osumnjičenih za zločine nad pripadnicima JNA koji su se povlačili iz Tuzle 15. maja 1992. godine.
U Beogradu je za taj zločin na 12 godina osuđen Ilija Jurišić. Prema optužnici, Jurišić je kao visoki starješina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbjednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz tog grada.
Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik očekuje da će obilježavanje stradanja pripadnika JNA 1992. godine u Tuzli koje će sutra prvi put biti organizovano na mjestu zločina proteći mirno i da će postati tradicija.
"Do sada se to nije moglo desiti jer se nije moglo ući u Dobrovoljačku u Sarajevu ni u Tuzlu na mjesta stradanja pripadnika JNA", podsjetio je Dodik.
(Srna)
