Sljedeće mete terorističkih akcija u BiH mogle bi biti NATO baze i ambasade zapadnih zemalja, smatra Dževad Galijašević.
Teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu kao zaštićenu metu ukazuje na želju vehabija da sačuvaju podršku lokalne zajednice u BiH a sljedeće mete njihovih spektakularnih akcija mogle bi biti NATO baze i ambasade zapadnih zemalja u BiH, izjavio je danas Srni sociolog religije Dževad Galijašević.
"Izbor zaštićenih meta uz izbjegavanje civilnih žrtava treba da pokaže moć vehabijske strukture u BiH i čvrstinu njihovih vjerskih uvjerenja, kako bi se sačuvala infrastruktura pokreta i podrška koju vehabije imaju od lokalnog stanovništva, Islamske zajednice i službene politike u Sarajevu", rekao je Galijašević.
Ovaj član Ekspertskog tima jugoistočne Evrope za borbu protiv terorizma smatra da je aktuelno suočavanje Obavještajno-bezbjedonosne agencije BiH sa problemom vehabizma iznuđeno.
"U bošnjačkim političkim krugovima, unutar Islamske zajednice kao i u dijelu međunarodne zajednice u BiH ne postoji volja da se krene u borbu protiv terorizma", tvrdi Galijašević.
Prema ocjeni eksperata, područje Travnika i Zenice u Federaciji BiH je izvor najozbiljnijih prijetnji za bezbjednost regiona i Evrope.
Galijašević podsjeća da su na tom području ubijeni policajci Anto Valjan (24) i Perica Bilić (27), da je čak 12 ubistava Hrvata u centralnoj Bosni nakon rata ostalo „ubistvo sa nepoznatim počiniocem“, a ubijeni su i visoki funkcioneri policije i obavještajne zajednice Jozo Leutar i Nedžad Ugljen. U selu Kostajnica kod Konjica jedan vehabija je na katolički Božić pobio četvoro članova porodice Anđelić, a 2008. godine ubijen je radnik obezbjeđenja u Trgovačkom centru „FIS“ Vitez.
"Policijske strukture u Travniku i Zenici srasle su sa vehabijskim pokretom i predstavljaju institucionalnu logistiku svakom nasilju i zločinu iza koga stoje vehabije, zbog čega će to biti najveći problem bilo kakve namjere za sistemsku borbu protiv terorizma", upozorava Galijašević.
On ponavlja da u BiH ima više od sto hiljada vehabija i da je to kritična masa iz koje će se u narednom periodu regrutovati teroristi, planirati i izvoditi napadi.
Galijašević smatra da bošnjački političari moraju poslati jasnu poruku da postoji jedinstvo u osudi vehabijskog pokreta i da postoji spremnost da se protiv radikalnih grupa i pokreta vodi institucionalna borba u duhu zakona.
"Istovremeno, obavještajno-bezbjednosne agencije moraju presjeći ili staviti pod nadzor novčane tokove čiji je cilj finansiranje radikalnih vjerskih pokreta, promet naoružanja i vojne opreme mora se uskladiti sa evropskim standardima a njihova proizvodnja potpuno i stručno nadzirati", kaže Galijašević.
Prema njegovim riječima, ogromne zalihe naoružanja u BiH moraju biti uništene, a trgovina naoružanjem mora biti stavljena u adekvatan zakonski okvir, jer su to osnovni elementi buduće akcije bez kojih se ne može voditi borba protiv terorizma.
Galijašević podsjeća da je naglo širenje vehabizma u BiH počelo nakon Islamske konferencije u Zagrebu 1992. godine poslije čega je iz Saudijske Arabije počeo da pristiže novac na račune poglavara Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića i Fatiha el Hasaneina iz Sudana koji je bio sekretar novoformirane međunarodne islamske konferecije za pomoć BiH.
U faksimilu zapisnika sa te konferencije, koji Srna objavljuje, vidljivo je da je Saudijska Arabija obećala 400 miliona dolara pomoći BiH.
"Taj novac uplaćen je u Fond za pomoć BiH čiji je cilj razvoj islamskog učenja zasnovanog na vehabizmu, jer Saudijska Arabija ne prihvata drugo učenje. Manifestacija toga su izgradnja džamija u BiH, među kojima džamija kralja Fahda u Sarajevu, kao i školovanje imama u Saudijskoj Arabiji. Među njima bili su i Jusuf Barčić, Nedžad Balkan - Abu Muhamed, te Rijad Rustempašić koji je četiri mjeseca proveo u Medini“, ukazuje Galijašević.
Predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić, direktor Obavještajne službe BiH Almir Džuvo i direktor policije u Federaciji BiH Zlatko Miletić upozorili su da u BiH nema političke volje za borbu protiv terorizma, jer radikalne islamske grupe, poput vehabija, direktno štite političari u institucijama ili ih ćutanjem i nedjelovanjem štite kadrovi u pravosuđu i bezbjednosnim službama, kao i Islamska zajednica.
Džuvo je na sjednici Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH rekao da u BiH vreba opasnost od oko 3.000 potencijalnih terorista koji se već nekoliko godina nalaze u policijskim registrima.
(Srna/MONDO)