BiH treba Srbiji da vrati 20.000 stanova

Vlada Federacije BiH zaključila je da bi moglo doći do kolapsa Federacije ukoliko se odluka Suda u Strazburu o "slučaju Đokić" primjeni na više od 20.000 stanova koje bi, prema toj presudi, Federacija BiH trebalo da vrati bivšim srpskim vlasnicima.

Kako je javila je Federalna televizija, Vlada Federacije BiH je, nakon sjednice, zadužila zastupnicu Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava da podnese zahtjev za preispitivanje presude u predmetu "Branimir Đokić protiv Bosne i Hercegovine".

Sud za ljudska prava u Strazburu je odlučio da BiH Đokiću, bivšem oficiru JNA, mora u roku tri mjeseca, od dana kada presuda postane konačna, da isplati 60.000 evra na ime materijalne i 5.000 evra nematerijalne štete, kao i 200 evra za troškove.

Nemogućnost da se Đokiću vrati predratni stan u Sarajevu, prema odluci Suda u Strazburu, predstavlja kršenje odredaba Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno kršenje člana koji se odnosi na pravo na imovinu.

U presudi, koja je izrečena 27. maja ove godine, navodi se da "ako se iznosi ne isplate u iduća tri mjeseca, kamatna stopa biće povećana za tri odsto".

Oficir nekadašnje JNA i predavač na Vojnoj akademiji u Sarajevu Branimir Đokić državljanin je BiH i Srbije, koji trenutno živi u Nišu, a prema tada važećem Zakonu o vojnim stanovima, koji je donijet 1990. godine, otkupio je stan u Sarajevu marta 1992. godine. Sarajevo je napustio 19. juna 1992. godine.

U avgustu 1998. godine podnio je zahtjev za povraćaj svog stana u Sarajevu, koji je 30. marta 2000. godine odbačen na osnovu Zakona o restituciji stanova iz 1998. godine, a nadležno ministarstvo Kantona Sarajevo potvrdilo je tu odluku 30. marta 2000. godine.

Iduće godine, Đokić je podnio žalbu zbog ugrožavanja ljudskih prava. Đokić, koji nije uspio da vrati vlasništvo nad stanom u Sarajevu, do danas nije dobio ni stan u Srbiji.

U presudi suda u Strazburu se navodi da je jasno da je podnosilac zahtjeva u ovom slučaju pretrpio nematerijalni gubitak koji proizlazi iz povrede Konvencije, koji je potrebno nadoknaditi.

Taj sud citira dio Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, u kojem piše da "sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove".

Te osobe imaju pravo, u skladu sa Aneksom sedam, na vraćanje imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine, kao i pravo na naknadu za svu takvu imovinu koja se ne može vratiti.

Sve obaveze ili izjave vezane za takvu imovinu, pod prisilom su ništavne.

Presuda je u Sudu u Starzburu jednoglasno donijeta i ona može, prema pisanju bosanskih medija, da košta Vladu Federacije BiH više od 2,5 miliona evra, zbog broja sličnih slučajeva i tužbi.

(Tanjug)