Poslije objavljivanja izvještaja Dika Martija o trgovini organima otetih civila postavlja se pitanje ko je nadležan da sprovodi istragu o tim navodima.
Poslije objavljivanja izvještaja predstavnika Savjeta Evrope Dika Martija o trgovini organima otetih civila na Kosovu i u Albaniji postavlja se pitanje ko je nadležan da sprovodi istragu o tim navodima, piše londonski Tajms.
Poslije objavljivanja izvještaja predstavnika Savjeta Evrope Dika Martija o trgovini organima otetih civila na Kosovu i u Albaniji postavlja se pitanje ko je nadležan da sprovodi istragu o tim navodima, piše londonski Tajms.
Tajms piše o panici koja je zavladala u evropskoj pravnoj i policijskoj misiji na Kosovu, Euleksu, poslije objavljivanja Martijevog izvještaja o trgovini organima, kojom je navodno rukovodio Hašim Tači, aktualni premijer Kosova, prenosi danas Bi-bi-si (BBC).
Optužbe koje je iznio švajcarski senator mogle bi da dovedu misiju EU u situaciju da vodi istragu protiv šefa vlade koja joj je pružila gostoprimstvo, navodi BBC.
Euleks je, piše Tajms, odmah stavio do znanja da možda nema jurisdikciju nad tim slučajem pošto počinioci jesu sa Kosova, ali su organi vađeni na teritoriji Albanije. Uz to, ako se radi o čistom organizovanom kriminalu, istragu mogu da vode i albanske vlasti.
Ako ima elemenata ratnog zločina, dosije bi mogao da završi na stolu Euleksa, rekli su zvaničnici te misije, koji odbijaju da se javno izjasne o Martijevim optužbama na račun Hašima Tačija, ističe BBC.
Tajms prenosi izjavu stručnjaka za međunarodno i humanitarno pravo pri Evropskom savetu za međunarodne odnose Antonija Dvorkina, koji smatra da bi se kriminalna djela navedena u Martijevom izvestaju mogla okvalifikovati kao ratni zločini.
Dvorkin je naglasio da bi se tako okarakterisala dela koja se dogode u kontekstu ratnog sukoba, što je bio slučaj na Kosovu 1999. godine.
"Neke optužbe iznete u Martijevom izvještaju odnose se na tretman srpskih zarobljenika, a svako maltretiranje, a kamoli ubijanje ili uzimanje organa ratnih zarobljenika je ratni zločin", rekao je Dvorkin.
On je dodao da se u Martijevom izveštaju iznose se i optužbe za organizovani kriminal, što je obično u nadležnosti nacionalnih sudova.
Pošto Haški sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije više ne podiže optužnice, Dvorkin smatra da su za istragu i pokretanje eventualnog sudskog postupka nadležni Euleks na Kosovu i vlasti u Tirani.
U slučaju da te dvije instance ne postupe na odgovarajući način, Dvorkin kaže da postoji i treća, mada malo verovatna alternativa, a to je koncept univerzalne jurisdikcije koji dozvoljava trećim zemljama da pokreću istragu i da sude osobama osmunjičenim za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti koji ne zastarevaju.
Dvorkin smatra da Martijev izvještaj neće zaustaviti najavljene pregovore Beograda i Prištine ali da se u njemu održava zabrinutost dosta velikog broja evropskih zemalja "zbog prirode države koja se rađa na Kosovu".
"Zato mislim da ćemo uskoro, uporedo sa naporima u pravcu rešenja konačnog statusa Kosova, vidjeti veći naglasak na rešavanju problema koji postoje na samom Kosovu", rekao je Dvorkin, prenosi Tajms.
Tači je u današnjem intervjuu prištinskom listu "Express" istakao da ga optužbe Dika Martija neće pokolebati i da iza njih stoji mreža koja se protivi nezavisnosti Kosova.
U prvom intervjuu poslije optužbi izvjestioca Saveta Tači je rekao da je "navikao na slične optužbe".
On ne misli da je Marti u ovom procesu sam i smatra da je u pitanju "klub anti-nezavisnost".
Upitan da li postoji međunarodni plan za njegovu eliminaciju, Tači je odgovorio da "ima fantastičnu saradnju sa međunarodnom zajednicom".
"Stoga su optužbe Dika Martija upućene i protiv SAD i ostalih zapadnih prijatelja. Sve je bilo isplanirano da se zada udarac kosovskoj državi i njenom ratu za sloodu. Spreman sam da idem do kraja, ne samo politički, već i zakonski", naglasio je Tači.
Karla del Ponte: NATO bio saveznik OVK
Bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla Del Ponte izjavila je da je "NATO bio saveznik Oslobodilačke vojske Kosova" (OVK).
"Zahvalna sam Savjetu Evrope i Diku Martiju što su produbili sumnje o trgovini organima i objavili informacije koje nismo posedovali. Misija Euleksa posjeduje osnove da ide napred", rekla je Del Ponteova.
Na pitanje koja svjedočenja je posedovao Tribunal, Del Ponte je rekla da je Tribunal "imao priče osoba koje su prevozile zatvorenike sa jednog mjesta zarobljeništva do drugog i do jedne bolnice" i "da su to bila veoma teška svjedočenja".
"Takođe, znali smo da postoje zajedničke jame u Albaniji, gдe smo možda mogli pronaći tijela kojima su organi nedostajali", dodala je ona.
Del Ponteova je objasnila da je Tribunal istraživao slučajeve 400 nestalih lica i da su imali naznake prema kojima je jedna manja grupa tih osoba, njih desetak, mogla biti žrtve trgovine organima.
"Ali svjedoci su bili zastrašeni i odbijali su da ponove svoja kazivanja pred Haškim tribunalom. Znakovi zločina su bili u Albaniji i albanske vlasti su odbile da sprovedu istragu, navodeći da su to već učinile, ali bez uspjeha. Ti događaji dešavali su se tokom ljeta 1999. godine poslije neprijateljstava. U to vrijeme sumnjalo se u stručnost Haškog tribunala. Unmik je mogao pruzeti istragu, ali to nije učinio", istakla je Karla del Ponte.
Ona je dodala da je u to vrijeme Tribunal radio u veoma teškim uslovima.
"Istraživali smo mnoge zločine protiv čovječnosti. Mi nismo imali podršku NATO-a, jer su bili saveznik OVK. Unmik nam nije davao dokumentaciju koja nam je bila potrebna. To je bio veliki problem", istakla je Del Ponte.
Bivša haška tužiteljka Karla Del Ponte napisala je knjigu "Lov" u kojoj je iznela dokaze o trgovini organima ubijenih srpskih civila po završetku rata na Kosovu 1999. godine.
(agencije/MONDO)