Srbija želi da Hrvatska što prije postane članica EU, jer to znači da je ona sljedeća, izjavio je predsjednik Tadić u Pečuju.
Predsjednici Srbije, Hrvatske i Mađarske, Boris Tadić, Ivo Josipović i Laslo Šoljom, razgovarali su u petak Pečuju u Mađarskoj o saradnji u evrointegracijama i o pitanju nacionalnih manjina.
Šoljom je izjavio novinarima da će Mađarska učiniti sve da pomogne ulazak Srbije i Hrvatske u Evropsku uniju. Mađarska se nada, rekao je Šoljom, da će Srbija dobiti status kandidata za vrijeme mađarskog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2011, i da će joj njegova zemlja pomoći u ispunjavanju upitnika. Predsjednik Tadić se nadovezao da se nada da će to biti i prije mađarskog predsjedavanja.
Nacionalne manjine mogu biti osnova za saglasnost između država, rekao je Šoljom i dodao da su se tri predsjednika složila da treba stvoriti jedinstvene standarde u regionu kad je riječ o pravima manjina.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je međusobna podrška evrointegracijama "blagotvorna" i za bilateralne odnose, ocjenjujući da su ovi trilateralni sastanci postali već tradicionalni i da doprinose ukupnoj evropskoj bezbjednosti.
Tadić je rekao da je ponosan na Skupštinu Srbije jer je usvojila Deklaraciju o Srebrenici i izrazio nadu da će slične deklaracije u vezi zločina u prošlom ili ranijim ratovima, učiniti i drugi parlamenti budući da to doprinosi politici pomirenja u regionu.
Josipović je rekao da evropska budućnost Hrvatske neće biti potpuna ako i njeni susjedi, BiH, Srbija i Crna Gora, ne budu ušli u EU.
"Založili smo se da sve tri države žele praktikovati najviše standarde u pravima manjina", rekao je Josipović.
Srbija i Hrvatska, naglasio je Šoljom, moraju učiniti sve da pronađu preostale optužene za ratne zločine i izruče ih Tribunalu u Hagu.
Nacionalne manjine su most koji povezuje naša tri naroda i razgovarali smo o mogućnosti da se uvoji koncept kulturoloških nacionalnih grupa, rekao je Šoljom.
On je objasnio da bi to značilo poštovanje kulturne autonomije manjinskih naroda, ali i njihovu integraciju u većinsko društvo i očuvanje suvereniteta države u kojoj žive.
Šoljom se osvrnuo na ratne događaje iz devedesetih godina i istakao da su trojica predsjednika sastali da bi razgovarali o budućnosti, pomirenju i razvoju naroda, kao i da bi probleme i pitanja iz prošlosti ostavili iza sebe.
Moja dvojica kolega, predsjednici Tadić i Josipović, učinili su gestove koji služe pomirenju i zalažu se za osudu zločina, rekao je Šoljom.
Podsjećajući na sastanak predsjednika tri države u Kopačkom ritu, Šoljom je rekao da je veliki problem što ta teritorija još nije deminirana i najavio da će tim pitanjem baviti u narednom periodu.
Za ekonomski boljitak naroda koji žive, ne samo u ove tri države, Srbiji, Mađarskoj i Hrvatskoj, prema riječima Tadića, potrebno je napraviti iskorak kada je riječ o izgradnji infrastrukture.
U tom kontekstu razgovaramo o izgradnji Koridora 10, Koridora 5, ali i mreži puteva koji će ih povezivati, objasnio je Tadić.
Razgovarali smo i o Dunavu, kao Koridoru 7, dodao je Tadić, napominjući da je Srbija zainteresovana da se pridruži projektu Mađarske i Hrvatske pred UNESKO koji se tiče evropskog regiona Mura-Dunav-Drava.
Prilikom izgradnje koridora, moguće je uračunati novac i za te stvari, ali bi trebalo pronaći novac za ove namjene i iz drugih fondova, objasnio je Šoljom.
Tokom mađarskog predsjedavanja EU, dodao je Šoljom, biće predstavljena Dunavska strategija, kao projekat Mura-Dunav-Drava.
(agencije/MONDO)
