Predsjednik Republike Srpske htio je u ljeto 1995. da od vlade Grčke uzme 20 miliona dolara za oslobađanje zarobljenika, tvrdi Stanišićeva odbrana.
Stanišićev advokat Vejn Džordaš tu tvrdnju je u sudnici izložio pozivajući se na članak uglednog britanskog publiciste Miše Glenija o balkanskoj mafiji.
Iz Glenijevog teksta, koji je branilac citirao, proizlazi da je Stanišić, tokom krize talaca u junu 1995, Karadžića zatekao u namjeri da od grčkih zvaničnika uzima "20 miliona dolara u upotrebljenim novčanicama" u zamjenu za oslobađanje vojnika Unprofora
koje je držala Vojska RS.
Kada je to vidio, Stanišić je, po istom izvoru, "pobjesnio" i "grčkim ministrima u osnovi rekao da se čiste", a problem talaca je zatim riješio na način koji je izazvao "čestitke američkih i britanskih zvaničnika".
Poslije vazdušnih napada NATO na položaje i objekte VRS, krajem maja 1995, bosanski Srbi uzeli su za taoce više od 300 vojnika Unprofora i pripadnika drugih međunarodnih organizacija.
Tadašnji načelnik Službe državne bezbjednosti Srbije, Stanišić je, kao izaslanik predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, vodio pregovore s vođstvom RS i, po odbrani, odigrao ključnu ulogu u oslobađanju svih talaca.
Stanišiću se pred Tribunalom sudi po optužnici za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH 1992-95. godine.
Dok ga je unakrsno ispitivao branilac Džordaš, svjedok optužbe, tadašnji zvaničnik UN Čarls Kiruđa potvrdio je da mu je Stanišić, tokom nekoliko susreta početkom juna 1995, rekao da je zabrinut za sudbinu talaca.
"Stanišić je strahovao da bi UN taoci mogli biti ubijeni ili da bi im neko mogao naškoditi, a da bi, još gore, za to mogle biti optužene vlasti Slobodana Miloševića... Rekao je i da će on sam preuzeti značajan rizik" tokom misije njihovog oslobađanja u RS, posvjedočio je Kiruđa.
Odgovarajući na pitanja branioca, kenijski diplomata je potvrdio da su bosanski Srbi 3. juna 1995. oslobodili 122 taoca, među kojima su bili britanski, francuski i kanadski vojnici. Potom su u više navrata oslobođeni i preostali taoci kojih je ukupno bilo više od 300.
Branilac Džordaš pitao je svjedoka da li je znao da je Stanišić, tokom krize, liderima bosanskih Srba - Karadžiću i generalu Ratku Mladiću - predao pismo predsjednika Francuske Žaka Širaka kojim ih je pozvao da oslobode taoce i vrate se za pregovarački sto.
Kiruđa je odgovorio da za to nije znao.
Tužilac Dermot Grum je, dodatno ispitujući svjedoka, sugerisao da je Stanišićev uspjeh u oslobađanju talaca bio dokaz kontrole i uticaja koje je on tokom čitavog rata u BiH imao na vođstvo bosanskih Srba.
Zastupnici optužbe ranije su više puta naznačili da ne osporavaju zasluge Stanišića za oslobađanje vojnika UN, ali da se to može uzeti samo kao olakšavajuća okolnost pri odmjeravanju kazne.
Suđenje Stanišiću i saoptuženom Franku Simatoviću-Frenkiju biće u Hagu nastavljeno u srijedu.
Tribunal sutra neće raditi zbog praznika UN.
(Beta/MONDO)