Američka ambasada u Beogradu obavijestila je Vašington da vjeruje da je novo srpsko rukovodstvo spremnije da pomogne u potrazi za Ratkom Mladićem.
Američka ambasada u Beogradu obavijestila je maja prošle godine Vašington da vjeruje da je srpsko rukovodstvo predvođeno Borisom Tadićem daleko spremnije da pomogne u potrazi za odbjeglim generalom Ratkom Mladićem od svojih prethodnika.
U depešama koje je objavio Vikiliks, a prenio list "Gardijan", navodi se da Tadić i vlada nesumnjivo žele da pronađu Mladića, što je preduslov za dalje korake na polju evrointegracija.
"Premda je termin 'puna saradnja' možda neuhvatljiv, važno je priznati napore sadašnje vlade, kako težak teret prošlosti ne bi zakočio srpsku budućnost", rekao je bivši američki ambasador Kameron Manter u depeši od 6. maja 2009. godine.
U depešama se navodi i da je šef kancelarije Tribunala u Beogradu Dejan Mihov 5. maja 2009. rekao da je sastanke Akcionog tima, kojima su zvanično predsjedavali predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s tribunalom Rasim Ljajić i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević, zapravo vodio šef kabineta predsjednika Srbije i sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost Miki Rakić.
Mihov je to shvatio kao jasan pokazatelj da potragu za Mladićem Boris Tadić shvata kao lični prioritet.
Po tvrdnjama tog predstavnika Tribunala, potraga za Mladićem je veoma aktivna i sadašnja vlada je veoma angažovana u saradnji sa Haškim sudom, što "predstavlja veliku promjenu u odnosu na prošlost".
Prema riječima Mihova, saradnja BIA i VBA je unapređena.
On je takođe kazao da je svake nedjelje prisustvovao sastancima Akcionog tima kao posmatrač i dobijao detaljne operativne podatke i planove koji se tiču potrage za Mladićem i Hadžićem.
Mihov je još rekao da je impresioniran time što Akcioni tim ulaže iste napore da pronađe i Hadžića, iako bi u političkom smislu značaj njegovog hapšenja bio mnogo manji nego hapšenje Mladića.
U depešama se navodi da srpska vlada nastavlja javno da ističe napore koje ulaže kako bi uhvatila Mladića i Gorana Hadžića, optužene za ratne zločine, a da srpski zvaničnici zaduženi za saradnju s Tribunalom u privatnim razgovorima sa predstavnicima američke ambasade kažu da vlada veoma podržava njihov rad.
U depešama se ističe i da je šef Službe za otkrivanje ratnih zločina MUP-a Srbije Aleksandar Kostić rekao predstavnici takve službe iz Sarajeva Džuli Vibul Džols, tokom njenog boravka u Beogradu 5. maja, da sadašnja vlada ima volju da pronađe Mladića i Hadžića, ali da je prošlo toliko vremena da je teško ući im u trag.
Prema njegovim riječima, nema informacije koja bi potkrepila tvrdnju da je Mladić u Srbiji, ali takođe nema informacija koje bi pokazale da se on nalazi negdje drugdje.
Policija nastavlja da traga za njim, uključujući nadzor njegovih saradnika i članova porodice.
Informacije koje dobijamo iz regiona su od koristi i omogućile su hapšenje Stojana Župljanina i Radovana Karadžića, rekao je Kostić, navodi se u jednoj od depeša.
U njima se takođe ističe i značaj tehničke saradnje Srbije s Tribunalom: Mihov potvrđuje da je ta saradnja gotovo stoprocentna i da nema većih problema kada je riječ o dokumentaciji, što je takođe napredak u odnosu na prethodnu vladu.
I šef kancelarije Tribunala u Beogradu slaže se da Srbija ulaže velike napore po pitanju Mladića i istovremeno prosljeđuje sva zahtevana dokumenta i pomoć svjedocima, sasvim suprotono prethodnoj vladi.
Takođe, Srbija je, kako se navodi, nastavila sa procesuiranjem optuženih za ratne zločine, a Specijalni sud je donio presudu u dva veoma značajna slučaja - Suva Reka i Ovčara.
Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić izjavio je danas da informacije objavljene na sajtu Vikiliks, u kojima se prenosi stav španskog diplomate, iznijet 2008. godine, da Srbija može da uhapsi Ratka Mladića ali da to ne želi, ne predstavljaju spektakularnu novost, niti su na bilo koji način potvrđene.
Ljajić je novinarima u Palati Srbije istakao da navodi na Vikiliksu predstavljaju samo utisak jednog diplomate, a ono što je interesantno jeste da se govori o 2008. godini, kada je Srbija Haškom tribunalu izručila Radovana Karadžića.
"Sve međunarodne institucije su tada isticale spremnost i političku volju koju je Srbija pokazivala za saradnju sa Haškim tribunalom i ne bih pridavao nekakvog posebnog značaja navodima koji su se do sada pojavili na Vikiliksu", rekao je Ljajić.
On je dodao da je sve što je trebalo da se kaže o saradnji sa Haškim tribunalom rečeno u knjizi Karle Del Ponte i malo je vjerovatno da bilo koji diplomata može da ima više saznanja od nje.
Ljajić je prethodno sa predstavnicima 70 opština potpisao ugovor o dodjeli pomoći.
(Tanjug/MONDO)