Savršena je za uzgoj u zatvorenom , veoma je otporna, a do propasti je može dovesti samo krajnje zanemarivanje njenih potreba za vodom. Često je vidimo u hotelima i uredima, a evo što još morate znati o njezi.
Dracena je dekorativna biljka potpuno prilagodljiva životu u zatvorenom prostoru, što je čini jednom od najpopularnijih pri izboru za ukrašavanje enterijera. Uz malo pažnje i osnovno poznavanje njenih potreba, osigurat ćemo joj uvjete za pravilan rast i razvoj, a prostor u kome se ona nalazi bit će ljepši i zdraviji.
Dracena je poznata i kao ženski zmaj
Dracena vuče porijeklo sa afričkog kontinenta, sa Madagaskara, a njen naziv dolazi od grčke reči drakaina i znači ženski zmaj, pa je u nekim dijelovima svijeta poznata i kao Zmajevo drvo.
Rodu dracene pripada preko 40 vrsta biljaka, pretežno drvenastih i grmolikih, dok je kod nas najzastupljenija vrsta Dracena Marginata (lat. Dracaena Marginatta). To je manje drvo sporijeg rasta, godišnje naraste oko 10 cm, a tijekom svog životnog vijeka dosegne do nekoliko metara visine. Odlikuju je meki, špicasti i povijeni listovi, koji se razlikuju po boji, u ovisnosti o varijetetima. Kod nas se najčešće uzgajaju Dracena Marginata Bikolor i Dracena Marginata Trikolor.
Osnovni zahtjevi njege dracene
Dracena traži dosta svjetlosti, ali joj nikako ne doprinose direktne sunčeve zrake, jer mogu izazvati opekline na listovima i oštetiti biljku. Nedostatak svjetla će, sa druge strane, za posljedicu imati nezdravu boju listova, odnosno listovi će biti bljeđi od uobičajenih.
Za dracenu se uvjetno može reći da odlično podnosi suho tlo i neredovno zalijevanje, dok je stalno pisutna vlaga u tlu jedan od njenih najvećih neprijatelja i dovodi do truljenja korijena. Zbog toga je potrebno izbejgavati i česta i obimna orošavanja listova, kao i tuširanje, jer ako voda dospije u rozetu iz koje se lišće razvija i tu se zadrži, dolazi do oštećenja listova, čak i do propadanja biljke.
Iako ne podnosi vlažno tlo, draceni je neophodna veća vlažnost zraka. Suv zrak, posebno u zimskim mjesecima, u prostorijama sa centralnim grijanjem, TA pećima, štetit će biljci. Isto vrijedi i za propuh, nagle promjene temperature i često mijenjanje položaja. U takvim nepovoljnim uvjetima dracena reagira opadanjem lišća. Minimalne zimske temperature za pravilan rast i razvoj su od 15°C do 18°C, a ljeti od 23°C do 26 °C. Tijekom ljeta dracena biti vani, u umjerenoj hladovini.
Od štetnika i bolesti koje one mogu uzrokovati, dracenu najčešće napadaju štitaste uši i crveni pauk, protiv kojih bi se trebalo reagirati adekvatnim insekticidima.
Presađivanje i razmnožavanje dracene
Tijekom rasta, na vrhu stabla dracene formira se gusti sloj listova, dok stari listovi postupno opadaju pa je donji dio dracene potpuno ogoljen. Za pravilan razvoj stabla poželjno je osigurati da stabljike budu uspravne, a za postizanje željene forme dracena se orezuje.
Presađivanje se obavlja u proljeće, obično svake druge godine, za što je idealna duboka saksija, za broj veća od predhodne, sa dobrom drenažom. Također, proljeće je i period za razmnožavanje, koje se obavlja reznicama ili margotiranjem.
Efektivna protiv zagađenja
Dracena je uvrštena na popis biljaka najefikasnijih čistača zrakau zatvorenim prostorijama. Naime, znanastvenici su otklonili zabludu da sobno cvijeće oduzima kisik i da ga zato ne bi trebalo držati u prostorijama u kojima boravimo. Dokazano je da biljke ne samo da proizvode kisik, već oslobađaju i kapljice koje sakupljaju štetne tvari iz zraka i smanjuju količinu prašine čak do 20%.