Preminuo Feliks Pašić

Rođen 19. februara 1939. u Splitu, Pašić je studirao francuski jezik i književnost. Novinarski vijek je proveo u "Borbi" (1960-1975), Radio Beogradu (1975, 1976) i Televiziji Beograd (1976-2000). Bio je urednik Kulturne rubrike "Borbe" i urednik Kulturnog programa Drugog programa Radio Beograda.

U "Borbi" je početkom šezdesetih objavio seriju od 60 razgovora sa savremenim jugoslovenskim piscima.

Za Televiziju Beograd snimio je oko 150 dokumentarnih emisija, među njima seriju emisija-portreta značajnih pozorišnih ličnosti srpske istorije, u prvom redu glumaca (Pera Dobrinović, Žanka Stokić, Ljubinka Bobić, Dobrica Milutinović, Milivoje Živanović, Milan Ajvaz, Mija Aleksić, Slobodan Perović, Neda Spasojević, Olivera Marković, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Dejan Mijač, Mira Trailović…).

Pokrenuo je i nekoliko godina vodio i uređivao televizijske Hronike Bitefa.

Pašićeva kritičarska djelatnost obuhvata razdoblje od četrdeset godina. Jedno vrijeme je pisao filmsku kritiku, a od početka sedamdesetih je aktivan pozorišni kritičar. Bio je stalni pozorišni kritičar "Borbe", "Večernjih novosti", Radio Beograda, "Dnevnog telegrafa" i "Teatrona".

Uporedo sa redovnom kritičarskom aktivnošću, predano se bavi glumcima, nastojeći da u razgovorima s njima ispita ne samo fenomen glume, već i da ispiše specifične glumačke biografije (serija "Glumci govore" u časopisu "Scena"). Razvio je i usavršio naročitu vrstu portretisanja pozorišnih umjetnika kroz javne razgovore.

U raznim ulogama - selektora, člana žirija, voditelja razgovora o predstavama - aktivno je bio prisutan na svim našim važnim pozorišnim festivalima i manifestacijama.

Bio je poslednji savezni selektor Sterijinog pozorja (1989. i 1990), 15 godina je, kao selektor i umjetnički direktor, davao kreativni pečat Festivalu monodrame i pantomime, osnovao je i tri godine vodio Jugoslovenski festival pozorišta jednog glumca u Nikšiću.

Sa Svetlanom Bojković je pokrenuo i sedam godina (1992-1999) uređivao pozorišne novine "Ludus", u kojima je objavio 60 opsežnih razgovora sa pozorišnim umjetnicima.

Objavio je više knjiga, među kojima su "Savremenici" (razgovori sa jugoslovenskim piscima - 1965), "Oluja" (dnevnik predstave - 1987), "Kako smo čekali Godoa kad su cvetale tikve" (dokumentarno istraživanje slučajeva zabrane dveju pozorišnih predstava - 1992), "Zoran" (razgovori sa Zoranom Radmilovićem - 1995), "Karlo Bulić - avantura kao život" (1992), "Mira Trailović, gospođa iz velikog sveta" (2006), "Glumci govore I, II" (razgovori sa 16 srpskih glumaca - 2003), "Joakimovi potomci" (portretni medaljoni dobitnika Statuete "Joakim Vujić" - 2006).

Autor je i nekoliko monografija: "Grad teatar Budva - Prvih deset godina" (1998), "Grad teatar Budva - Drugih deset godina" (2007), "Deset festivala pozorišta za djecu" (o Jugoslovenskom festivalu pozorišta za djecu u Kotoru, 2002), "Beogradsko dramsko pozorište - 60 godina" (2007), "Vuk, z. p. Tršić", Vukovi sabori 1933-2008 (2008), "Zvezdara teatar 1984-2009" (2009).

Priredio je knjigu o Oliveri Marković, knjigu kritika Slobodana Selenića (Dramsko doba), knjigu pjesama i zapisa Ljubiše Bačića (Moj živote malo li te ima).

Koautorski je sarađivao u monografijama o Ljubi Tadiću, Miri Stupici, Miji Aleksiću, Zoranu Radmiloviću, Nevenki Urbanovoj, Raheli Ferari, Danilu Stojkoviću, Mariji Crnobori.

Preveo je sa francuskog "Ogled o neposrednim činjenicama svijesti Anrija Bergsona" (Velika edicija Ideja, 1978).

"Muci - Ljubomir Draškić ili živeti u pozorištu", poslednja Pašićeva knjiga objavljena ovog ljeta. Autor je pokušao da na osnovu dokumentarne građe rasvjetli činjenice iz života i pozorišnog djelovanja reditelja Ljubomira Draškića.

Dobio je godišnju nagradu Radio Beograda (1975), nagradu "Svetozar Marković" (1979), nagradu "Arman Lanu" (Međunarodni televizijski festival u Monte Karlu, 1985). Dobitnik je dvije Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku (1983, 1992) i Sterijine nagrade za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umjetnosti i kulture (2006).

Spomen plaketu grada Beograda dobio je 1974.

Vrijeme i mjesto sahrane Feliksa Pašića biće objavljeni naknadno.

(Tanjug/MONDO)