Ivana S., kao učenica prvog razreda srednje škole, iz porodilišta je izašla sa bebom u naručju.
Njen tadašnji dečko nije htio da koristi kondom, obećao je da će paziti. Ipak, ostala je trudna. Odlučila je da rodi dijete i roditelji su je podržali. Mnoge maloljetnice koje stupaju u intimne odnose nemaju Ivaninu sreću.
U Srbiji godišnje 6.000 do 7.000 djevojaka uzrasta od 15 do 19 godina ostane u drugom stanju, što našu zemlju, uz Veliku Britaniju, svrstava među rekordere u Evropi po broju maloljetničkih trudnoća.
Dr Katarina Sedlecki, specijalista ginekologije i akušerstva i načelnik Republičkog centra za planiranje porodice, kaže da se procjenjuje da na 1.000 djevojaka od 15 do 19 godina svake godine zatrudni njih 50. To znači da u kalendarskoj godini svaka 20. djevojka srednjoškolskog uzrasta ostane neplanirano u drugom stanju.
Maloljetne trudnice, prema riječima dr Sedlecki, razlikuju se po tome da li odlučuju da rode ili ne. Interesantno je, međutim, da sve više adolescentkinja mlađih od 16 godina zadržavaju djecu.
Zvanični podaci Instituta za zaštitu zdravlja "Batut" pokazuju da je tokom prošle godine bilo 96 porođaja djevojčica mlađih od 15 godina.
Nasuprot tome, skoro 5.000 djevojaka od 15 do 19 godina je rodilo dijete, dok se oko 1.000 njih odlučilo na abortus.
"Postoje razlike u ishodima trudnoća. Tako se djevojke koje žele da nastave školovanje češće odlučuju za namjerni prekid, a one koje nemaju takvih ambicija rađaju djecu.
Zabrinjava i činjenica da je broj porođaja kod sasvim mladih djevojaka, uzrasta 16 godina i mlađih, na istom nivou ili možda čak i viši nego 1950. godine", kaže dr Sedlecki.
Mladi koji postanu roditelji tokom adolescencije obično prekidaju školovanje i smanjene su im šanse da se ostvare na drugim poljima. Ukoliko se između mladih u takvoj situaciji ostvari zajedništvo, često se završava raskidom i razvodom.
S obzirom na to da trudnoća predstavlja posebnu vrstu fiziološkog opterećenja organizma, zbog tjelesne nezrelosti djevojaka koje rađaju prije 18. godine povećana je učestalost spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja i patoloških stanja u trudnoći.
"Kod adolescentkinja se trudnoća često objelodanjuje u odmaklom stadijumu. Kod veoma mladih djevojaka uzrok najčešće treba tražiti u njihovoj nezrelosti i neznanju, što im otežava da u prvim mjesecima postanu svesne trudnoće. Adolescentkinje koje ne žele da nastave trudnoću često nemaju hrabrosti da zatraže pomoć jer se boje osude okoline. Prvenstveno da će zbog trudnoće biti kažnjene ili odbačene od roditelja, stigmatizovane od svojih vršnjaka ili će morati da prekine školovanje. Odlažući donošenje odluke, one se prvi put javljaju ljekaru u uznapredovaloj trudnoći, kada nema više mogućnosti da se izvrši namjerni pobačaj", ističe dr Sedlecki.
Zbog nezavršenog biološkog razvoja kod adolescentkinja u odnosu na osobe starijeg životnog doba češće nastaju komplikacije abortusa.
"Najčešće rane komplikacije jesu povrede unutrašnjih organa, krvarenja, anemije i infekcije, a kasne neplodnost ili smanjena plodnost sa poremećenim tokom i ishodom narednih trudnoća, koje se češće završavaju spontanim pobačajem i prijevremenim porođajem.
Abortus često predstavlja i emocionalno traumatično iskustvo, pa adolescentkinje mogu da postanu depresivne, osjete se manje vrijedne, usamljene ili da pokušaju samoubistvo", precizira dr Sedlecki.
Rano stupanje u seksualne odnose i neznanje očito su krivci za veliki broj neželjenih maloljetničkih trudnoća.
Istina, mladići i djevojke imaju osnovna znanja o najtežoj bolesti - sidi, ali ankete pokazuju da gotovo ništa ne znaju o brojnim polnim bolestima i zarazama.
(MONDO)